NOVO ZAOŠTRAVANJE ODNOSA DVIJU DRŽAVA IZ LJUBLJANSKE PERSPEKTIVE

LJUBLJANA — U prošlom tjednu došlo je ponovno do zaoštravanja oko spornih slovensko-hrvatskih pitanja, i to onih poznatih, ključnih: dugovi Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama, primjena zaključenog sporazuma o Nuklearnoj elektrani "Krško" i rješavanje međudržavne granične crte. U Ljubljani je u subotu objavljen zaključak presude Vrhovnog suda Hrvatske u kojoj se trojici hrvatskih štediša Ljubljanske banke daje mogućnost za povrat sredstava prodajom nekretnina Ljubljanske banke u Hrvatskoj. Slovenski državni organi o tome šute.

Visoki predstavnik za pitanja nasljedstva Rudolf Gabrovec, koji je nedavno, a da o tome nije bio upitan, tvrdio da hrvatski štediše mogu svoje uloge u Ljubljanskoj banci potraživati "isključivo od hrvatske države", sada nema komentara, jer navodno "nije službeno upoznat o presudi Vrhovnog suda Hrvatske".

Ministarstvo vanjskih poslova je očito upoznato o presudi, jer priopćava da će "sljedećih dana sastaviti primjeren odgovor". Tako se na ovu presudu odazvao samo predsjednik Uprave Ljubljanske banke Borut Ožura: "Takav postupak mogu pokrenuti svi ostali neisplaćeni hrvatski štediše, ali Ljubljanska banka nema toliko nekretnina u Hrvatskoj kojima bi se mogli podmiriti svi ovi zahtjevi.

Na kraju prošle godine taj dug je iznosio 170 milijuna eura. To je za nas isključivo pitanje sukcesije i Ljubljanska banka će se na ovu presudu pritužiti Međunarodnom sudu u Haagu", izjavio je Ožura za slovenske medije. Za razliku od prijašnjih slučajeva, sada se prvi put pojavljuje Vrhovni sud Hrvatske u zaštiti štediša, što će najvjerojatnije utjecati na slovensku stranu da počne razmišljati o rješavanju ovoga problema, koji već više od desetljeća opterećuje slovensko-hrvatske odnose. Tako ovo novo zaoštravanje i ne mora imati loše posljedice.

O problemu Nuklearne elektrane "Krško" ovih dana bilo je puno oštrih riječi, i to u trenutku kada bi se moglo dogoditi da se konačno zaključi glavna faza u rješavanju spora. Slovenski parlament je nakon dugog odgađanja ratificirao međudržavni ugovor o statusu Nuklearne elektrane "Krško". U petak se mogla već uručiti i diplomatska nota hrvatskoj Vladi, što bi značilo da se ovaj sporazum počinje primjenjivati, ali to se nije dogodilo. Navodno će nota biti uručena u ovom tjednu, ali očito je da se ovdje čeka što će se dogoditi u Saboru, ali bi im dobro došlo da Hrvatska odbaci već ratificiran sporazum.

Oko granice bi Slovenija i dalje održavala status quo. Dovoljno jasno to kaže slovenski ministar vanjskih poslova dr. Dimitrij Rupel, pitajući samoga sebe: "Zašto se odnosi s Hrvatskom ne pomiču s mrtve točke?" Dakako, i odgovor je sastavio prema svojem ukusu: "Pokatkad smo radosni što nema pomaka u tim odnosima, jer bi se s time mogli pogoršati", pri čemu uzima za primjer izjavu hrvatskog predsjednika Stipe Mesića o gospodarskom pojasu Hrvatske: "To je provokacija, koja potvrđuje moje razmišljanje o pomacima. Slovenija i Hrvatska imaju parafiran sporazum o granici. Potez Mesićev jest odstupanje od bilateralnih dogovora i u suprotnosti je s diplomatskom praksom", kaže Rupel, objašnjavajući na taj način prave razloge zašto zapravo ne očekuje pomake u slovensko-hrvatskim odnosima. On očito računa da će u sljedećoj godini Slovenija s ulaskom u EU i NATO postići značajnu prednost za novu rundu neizbježnih pregovora s Hrvatskom oko rješenja poznatih spornih pitanja. Može li hrvatska diplomacija sa svojim argumentima i potezima pomrsiti ovu Rupelovu računicu.

Ivan BOTTERI