Hercegovačka banka je, podsjećamo, bila glavni kanal kojim se distribuirala financijska pomoć Hrvatima u BiH, poglavito institucijama Herceg-Bosne i Hrvatskom vijeću obrane, a Privredna banka Zagreb bila je, očito, ključna institucija u Hrvatskoj za transfer novca. Traženi dokumenti Privredne banke dio su paketa što sadrži tristotinjak dokumenata koji još nisu isporučeni Haagu, zbog čega je haaško tužiteljstvo već izrazilo nezadovoljstvo.

Prema Vjesnikovim izvorima, dio dokumenata koje je u vezi s PBZ-om zatražio Haag vrlo je neprecizno opisan, bez ikakva dokaza da uopće postoje ili da su postojali. No, Vjesniku je potvrđena informacija prema kojoj je Vladin ured za suradnju s Haaškim sudom od Privredne banke već zatražio da preda dokumente što ih traži Haag. Banka je odbila predati dokumente pozvavši se na obvezu čuvanja bankarske tajne, pa PBZ-u predaju traženih dokumenata može naložiti samo nadležni hrvatski sud.

Teoretski je, dakako, moguće da vlasnik računa, ako želi, sâm zatraži reviziju računa i podatke preda istražiteljima. Druga i treća mogućnost vezane su za sudski nalog za predaju traženih dokumenata, odnosno skidanje »pečata« bankarske tajne s njih. To je, međutim, moguće samo ako podnositelj zahtjeva sudu pruži argumente da su traženi dokumenti bitni za djelo ili djela zbog kojih su haaški tužitelji pokrenuli postupak, odnosno da se sud uvjeri u postojanje osnovane sumnje da je učinjeno kazneno djelo.

Neisporučivanje tražene dokumentacije prouzročilo je, čini se, novu napetost između službenog Zagreba i haaškog tužiteljstva i zbog različitih pogleda na proceduru prema kojoj bi dokumenti zaštićeni bankarskom tajnom trebali postati dostupni istražiteljima. Kako je izjavio jedan od Vjesnikovih sugovornika, pravnici upravo raščišćavaju nedoumice vezane za pravnu proceduru koja se treba poštivati u tom postupku.

Zasad su, čini se, stavovi Zagreba i Haaga različiti. U Zagrebu se, naime, smatra da bi haaško tužiteljstvo od Državnog odvjetništva trebalo zatražiti da ga zastupa pred sudom nadležnim za oslobađanje od obveze čuvanja bankarske tajne. Prema riječima jednog od Vjesnikovih izvora, u Haagu smatraju da takav pravni korak nije potreban jer se Hrvatska obvezala surađivati s Haaškim sudom pa sudski postupak može pokrenuti i bez posebnog zahtjeva Haaga za pravnom pomoći. No, takav se stav u Zagrebu smatra preširokim tumačenjem obveze o suradnji.

U razdoblju za koje se zanimaju haaški istražitelji na čelu PBZ-a bio je Martin Katičić, a nakon njega bankom je upravljao Ivan Tešija kao sanacijski upravitelj. Zanimljivo je da je u dijelu razdoblja koje zanima Haag (od srpnja 1994. do 1997.) današnji predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka bio ministar financija. Na tom položaju naslijedio je Zorana Jašića, koji je bio ministar financija od povlačenja Joze Martinovića s te funkcije u kolovozu 1992. Ako haaške istražitelje zanimaju nepravilnosti u transferu financijske pomoći Hrvatske HVO-u i Herceg-Bosni, tada bi činjenica da je Prka bio ministar financija mogla biti važna za Prkinu karijeru u Privrednoj banci, koju je nastavio voditi i nakon što je banku preuzela talijanska IntesaBCI.