Inozemni dug dosegnuo je potkraj prosinca, prema podacima HNB-a, 15,2 milijardi USD, što je nominalno povećanje od rekordno visokih 36 posto, no predsjednik Mesić, kao ni njegovi jučerašnji domaćini - čelnici HNB-a - taj podatak ne smatraju zabrinjavajućim. Predsjednik Mesić zaključio je da bi bilo zabrinjavajuće kad bi se takvo zaduživanje nastavilo.

- Podupirem mjere HNB-a i smatram da su usmjerene na to da se ne dogodi južnoamerički ni dalekoistočni sindrom, nego da se povećava rast, te da se, što bi trebala poticati i Vlada, preusmjerimo od uvozne na izvoznu privredu - rekao je Mesić. Guverner HNB-a Željko Rohatinski istaknuo je uspjehe s kojima se u dvije i pol godine njegova mandata može pohvaliti središnja banka. Upozorio je da se ove godine može očekivati deficit od visokih pet posto. Među mogućim nepovoljnim učincima ovakve monetarne politike izdvojio je rastuću valutnu neusklađenost između deviznih dugova banaka i likvidnih potraživanja, povećanje debalansa zbog odobravanja kredita uglavnom u kunama, a zaduživanja banaka u drugim valutama... Predsjednika Mesića više zabrinjava hoće li ovakva monetarna politika zaustaviti malo i srednje poduzetništvo i kako će se odraziti na turističku privredu. Predložio je da se banke zadužuju u matičnim bankama u inozemstvu. Ministar Mato Crkvenac rekao je, pak, da su napravljene mjere za dugoročan hrvatski rast, stabilnost i zapošljavanje, pa sad ulazimo u razdoblje kada će rasti i životni standard.