Večernji list: 21. 03. 2003.
IZ AMERIČKOG VELEPOSLANSTVA: POGORŠANI HRVATSKO-AMERIČKI ODN
OSIOštriji ton s Hrvatskom
Hrvatska nije shvatila da je riječ o pitanju važnijem od dnevno-političkih odnosa
ZAGREB - Hrvatsko-američki odnosi pogoršali su se u trenutku najosjetljivijem i za jednu i za drugu stranu. Reagiranje Ministarstva vanjskih poslova na izjave američkoga veleposlanika Lawrencea Rossina, sudeći prema odjecima iz američkih izvora, nije pomoglo da se ti odnosi poprave. Podsjećamo, američki je veleposlanik u intervjuu Globusu oštro zamjerio Hrvatskoj vladi što se nije pridružila po
tpori SAD-u i zemljama saveznicama u akciji protiv Iraka, a hrvatski je stav nazvao razočaravajućim. Iz samog državnog vrha nije bilo reakcija na Rossinove optužbe, ali se oglasilo Ministarstvo vanjskih poslova priopćenjem u kojem se među ostalim kaže kako se Hrvatska sa svojim stavom nije opredjeljivala između SAD-a i Europske unije. MVP je predbacio Rossinu što je svoju kritiku uputio preko medija, a ne u izravnu kontaktu.Izvor iz američkog veleposlanstva objasnio je jučer kako bi svima preporučio da stanu na trenutak i razmisle o pitanju koje je pred cijelim svijetom. To pitanje u Hrvatskoj nije postavljeno na pravi način.
Ono je mnogo veće i značajnije od dnevno- političkih odnosa između dviju država, od odnosa između Hrvatske i Amerike, a još je mnogo značajnije od djelovanja jednog veleposlanstva ili jednog veleposlanika.
Izvor iz veleposlanstva SAD-a napominje da je riječ o oružju za masovno uništenje koje je u posjedu Sadama Huseina, a koje je on upotrijebio protiv vlastita naroda. Postoji mogućnost da on to oružje podijeli s terorističkim organizacijama izvan Iraka. Sadam Husein ignorirao je svoju obavezu da se riješi toga oružja kao što je bilo dogovoreno u trenutku prekida Zaljevskog rata. On već 12 godina ignorira rezolucije UN-a.
U tom svjetlu ni jedna zemlja i ni jedno društvo nisu izolirani, obrazlaže američki izvor pozadinu oštra stava prema Hrvatskoj, ali i prema drugim zemljama koje nisu poduprle ratnu akciju protuiračke koalicije. Upravo zbog toga SAD smatra da je stav Vlade razočaravajući.
- Ono što možemo pouzdano reći jest da će se promijeniti ton u odnosima s Hrvatskom - kaže izvor iz američkoga veleposlanstva. Hrvatska je propustila biti dijelom međunarodnih napora za uništenjem oružja koje prijeti cijelom svijetu.
Pojedini ovdašnji analitičari očekuju da je moguć novi sastanak hrvatskog državnog vrha s obzirom na to da su se od posljednjeg takvog sastanka međunarodne okolnosti promijenile. Stavovi koje je tada državni vrh zauzeo pozivajući se na rezolucije Vijeća sigurnosti mogu se smatrati legitimnim naporom da se spriječi rat. Ali sada kad je rat započeo, situacija se promijenila. SAD je sa saveznicima na putu uspostavljanja novog internacionalizma, nastojeći dokazati da akcija u Iraku nije unilateralna.
Prema shvaćanju SAD-a, riječ je o opredjeljivanju između podrške terorizmu ili podrške demokraciji. Hrvatska pak nije na američkom popisu zemalja koje su se svrstale na stranu demokracije.
Službeni hrvatski izvori na sve gledaju drukčije i pozivaju se na drugi popis, prema kojem je Hrvatska odobrivši korištenje zračnog prostora, među svim onim državama koje su SAD-u pružile logističku potporu. Jučer nije bilo naznaka da bi se državni vrh već sada ponovno sastao, a premijer Račan ponovio je hrvatska stajališta na početku jučerašnje sjednice Vlade.
Koliko će zaoštravanje odnosa sa SAD-om štetiti Hrvatskoj?
Deana Knežević