Nema ništa od blitzkriega u Iraku. Ako se još do jučer mislilo da će rat trajati nekoliko dana i da će saveznici samo ušetati u Bagdad, u noći dana D američki predsjednik je to demantirao. »Rat s Irakom, zemljom veličine Kalifornije, mogao bi potrajati dulje i biti teži nego što neki predviđaju«, kazao je George W. Bush, u Ovalnom salonu, objavljujući početak rata koji nikoga nije iznenadio.

»Amerikanci ne dolaze osvajati«, poručio je Bush. »Ovo neće biti kampanja polovičnih mjera i nećemo prihvatiti drugi rezultat osim pobjede«, kazao je američki predsjednik.

Osamnaest mjeseci i devet dana nakon terorističkog napada na Ameriku počinje ono što je Bush obećao na ruševinama World Trade Centra – konačni obračun s globalnim terorizmom.

Prvi dan velikog rata bit će tek analiziran, jer cilj očito nije postignut. Nekoliko sati prije najave rata američki je predsjednik imao informaciju od CIA-e, koja je zadužena pratiti kretanje Saddama Husseina, da je diktator »na meti«.

Rakete su poletjele prema Bagdadu, ali je Saddam preživio i ubrzo se pojavio na televiziji. Je li ta snimka unaprijed pripremljena ili ne, pokazat će sljedeći događaji. Naime, i ovaj rat, kao i svi dosadašnji, bit će pun promidžbenih trikova, mamaca, provokacija, neprovjerenih informacija.

Prve reakcije iz svijeta ukazuju da većina svjetskih lidera žali što je do rata došlo i što kriza nije riješena mirnim putem, u sklopu međunarodnog prava.

Za rat nije bilo razloga, tvrde visoki dužnosnici Njemačke, Novog Zelanda, Rusije, Francuske, Norveške. »Rat je uvijek zlo«, izjavio je norveški premijer Kjell Magne Bondevik. Ali, sve zemlje svijeta izražavaju zajedničku želju da rat traje što kraće i da žrtava bude što manje.

Reakcije arapskog svijeta su jedinstvene – protiv rata i američke intervencije. »Tko je Amerikancima dao pravo da se miješa u iračke stvari«, zagrmjeli su čelni ljudi Arapske lige. »Jednog dana doći će red i na ostale arapske zemlje«, zlokobno predviđa Said Kamal, pomoćnik glavnog tajnika Arapske lige.

U osudama prednjače Francuska i Kina. Pariz želi da sukob traje što kraće, a Peking izravno traži da se zaustavi vojna akcija i da se »vrati pravi put«. Žalim što je izbio rat, napad na Irak je kršenje međunarodnog prava i prijeti životima tisuća ljudi, kategoričan je predsjednik švedske vlade Göran Persson.

Američki saveznici naglašavaju da »u ovim teškim trenucima« potvrđuju svoju potporu vrijednostima slobode i demokracije, ali i oni su jedinstveni u želji da vojna akcija završi što je moguće brže.

Hrvatska, s vlastitim, bolnim ratnim iskustvom koje se ne zaboravlja, od velikog rata očekuje ono što je jedino moguće – da završi što prije, a da posljedice budu što bezbolnije za sve sudionike. Balansirajući između Amerike i stare Europe, Hrvatska je na vlastitoj koži najbolje osjetila delikatnost trenutka u svjetskoj politici. Biti sa svima, a ostati svoj. Svoju rolu je zasad dobro odigrala, unatoč (neumjesnim) packama američkog veleposlanika.

Rat (nažalost) ponovo mijenja sliku svijeta. Rat, koji koliko god ga jučer gledali u papučama, nikog neće ostaviti netaknutim. Kratak rat za dugi mir ili dugi rat za kratak mir.