Vjesnik: 27. 03. 2003.
Hrvatskoj zamjerke zbog mlake suradnje s Haagom, Zakona o HRT-u i povratka izbjeglica
BRUXELLES, 26. ožujka - Europska je komisija u srijedu prihvatila drugo godišnje izvješće o procesu stabilizacije i pridruživanja kojim je obuhvaćeno pet zemalja jugoistočne Europe - Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora, Makedonija i Albanija.
»Izvješće ukazuje na to da su zemlje nastavile napredovati u reformama što utire put tješnjoj integraciji u Europu«, ocijenio je povjerenik Chris Patten, istaknuvši da je zemljama u regiji ponuđena »sva moguća potpora«, ali ona ne može nadomjestiti odlučnost samih država da provedu nužne promjene.
U izvješću se 36 stranica odnosi na Hrvatsku. Navodi se da je političko stanje stabilno, demokratski razvoj učvršćen i ukupna je situacija u Hrvatskoj zadovoljavajuća, ali, unatoč pozitivnom razvoju, nije učinjeno dovoljno na područjima poput suradnje s Haaškim sudom, povratka izbjeglica i Zakona o HRT-u.
Naglašava se da hrvatska vlada nastavlja pokazivati odlučnost u svojim nap
orima da se uspostavi puna demokracija u pogledu vladavine zakona.Pojedinačno se navodi da je regionalna suradnja pojačana, da je prihvaćen Ustavni zakon o nacionalnim manjinama te da su uvedene zakonodavne promjene radi olakšavanja povratka prognanika. »Ali, unatoč tom pozitivnom razvoju, nije učinjeno dovoljno na ispunjavanju kratkoročnih prioriteta navedenih u prošlogodišnjem izvješću«, piše u novom izvješću.
U veljači je Hrvatski sabor donio Zakon o HRT-u, ali on »ne štiti u potpunosti HRT od mogućeg izravnog i neizravnog miješanja političkih i državnih tijela«.
»Vladino stajalište o suradnji s Haaškim sudom ostaje mlako. U praksi je postignut samo ograničen napredak u procesu povratka i u faktičnoj integraciji srpske manjine«, navodi se u izvješću Europske komisije. Također se ističe da je potrebno pojačati napore u području pravosuđa, naročito u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Gospodarsko se stanje nastavlja poboljšavati, ali visoka nezaposlenost ostaje glavni problem u Hrvatskoj.
»Ukupni napredak u strukturalnim reformama u posljednje je vrijeme bio usporen, odražavajući time krhku Vladinu koaliciju i protivljenje javnosti određenom broju nepopularnih mjera«, piše u izvješću.
»Postignut je napredak u racionalizaciji socijalnih transfera i provedbi drugog stupa mirovinske reforme. Otpočela je i fiskalna decentralizacija, uključujući uspostavu jedinstvene državne riznice«, ističe Europska komisija. S druge strane, reforme zaostaju u nekim područjima poput »privatizacije, obrazovanja i zdravstva«. Navodi se da još nije provedena ni reforma radnog zakonodavstva koja bi povećala fleksibilnost radne snage, navodi Europska komisija.
Na konferenciji za novinare u Bruxellesu o izvješću, visoko pozicionirani Komisijin dužnosnik - uz opravdanje suradnika da je nov na tom poslu - nije mogao konkretno odgovoriti ni na jedan upit. Jedino je obrazložio da vrijeme kad će zemlje ulaziti u Europsku uniju ovisi isključivo o tome kako će one ispunjavati obveze.
Konkretan upit Vjesnikove dopisnice je li Unija promijenila strategiju čime bi se potvrdio njezin stav da u zemljama jugoistočne Europe uistinu vidi kandidate, dobio je nejasan odgovor: »Pa mi analiziramo regiju onako kako analiziramo kandidate«.
Komisija, očito, nije spremna za sastanak u Solunu i čini se da još luta u koncepcijama nastupa prema regiji.
Lada Stipić Niseteo i Hina