Vjesnik: 28. 03. 2003.
Uručivanje optužnice Bobetku prvi test hrvatske ozbiljnosti
Hrvatska diplomaci
ja smatra izvješće pozitivnim, jer je jasno i precizno naglasilo vidan napredak Hrvatske, posebice u odnosu na ostale zemlje u regiji / »Negativne smo ocjene dobili tamo gdje smo ih objektivno i zaslužili«, kaže jedan predstavnik hrvatske diplomacije / Diplomatski izvori navode kako je vrlo vjerojatno da će Hrvatska u travnju dobiti zeleno svjetlo Vijeća ministara da Europska komisija započne proces ocjene o hrvatskom kandidacijskom statusu za EUZAGREB, 27.ožujka – Drugo godišnje izvješće Europske komisije vrlo je detaljno ocijenilo stanje napretka u Hrvatskoj, a u sadržaju su jasno ispisani nedostaci, što bi vlasti trebalo olakšati da se usmjeri na ispunjavanje uvjeta koje službeni Zagreb još nije ispunio, prvi su komentari diplomatskih krugova na izvješć
e Europske komisije o procesu stabilizacije i pridruživanja kojim je obuhvaćeno pet zemalja jugoistočne Europe. Uz Hrvatsku, izvješće ocjenjuje BiH, Srbiju i Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju.Do sredine travnja, kad bi Vijeće ministara Europske unije trebalo odlučiti o tome da se Komisiji naredi izrada avisa – procjene sposobnosti države za punopravno članstvo – ima još malo vremena, a Račanova bi vlada konkretnim potezima trebala pokazati kako joj je iznimno stalo da ispuni političke uvjete, smatraju stran
i diplomati.Hrvatska diplomacija, rečeno je Vjesniku, smatra izvješće pozitivnim, jer je jasno i precizno naglasilo vidan napredak Hrvatske, posebice u odnosu na ostale zemlje u regiji. »Negativne smo ocjene dobili tamo gdje smo ih objektivno i zaslužili«,
izjavio je jedan predstavnik hrvatske diplomacije.Riječ je o poznatim političkim uvjetima koje Hrvatska nije uspjela ispuniti punih šest godina – povratak izbjeglica i njihove imovine, suradnja s Haaškim sudom, jačanje pravosuđa, ali i zaostajanje u reformama na području privatizacije, obrazovanja i zdravstva.
U tehničkom smislu, zbog manje poznatih detalja važno je napomenuti da je Europska komisija službeno usvojila samo prvi dio izvješća, svojevrsni sažetak. Drugi dio izvješća, u kojem se detaljno govori o različitim sektorima, je dodatak koji nije službeno usvojen i internog je karaktera.
Upravo u prvom, službenom dijelu, Europska komisija prvi put u nekom dokumentu govori o širenju Europske unije na zemlje zapadnog Balkana, što je prvi pisani dokaz onoga što su već izrekli najviši europski čelnici – da će se EU i dalje širiti. Dakle, »proširenje nakon proširenja« postalo je i službeno. Komisija je jasno naglasila uvjete potrebne za ulazak u EU, kao i načelo individualnog pristupa.
Hrvatska je dobila dosad najveće pohvale za političku stabilnost, konsolidiranje demokracije, odlučnost vlasti da nastavi s procesom demokratizacije, kao i za jačanje regionalne suradnje. Također prvi put, Komisija je izrijekom u izvješću jasno naglasila razliku u gospodarskom razvitku Hrvatske u odnosu na ostale zemlje u regiji. Isticanjem podatka da je hrvatski bruto domaći proizvod gotovo polovica BDP-a svih ostalih zemalja, Hrvatska je iskočila iz balkanskog prosjeka.
Ipak, u izvješću je navedeno i ono što je Vlada propustila napraviti. Suradnja s Haaškim sudom označena je kao mlaka, a novi zakon o HRT-u, prema mišljenju Komisije, ne jamči punu zaštitu od izravnog ili neizravnog utjecaja politike. Taj dio jasno govori da je Europska komisija prihvatila mišljenje OESS -a, kao i kad je riječ o povratku izbjeglica.
Komisija je prvi put primijetila i da proces privatizacije ne ide kako treba, a za takvu ocjenu zaslužne su privatizacijske afere, odnosno upletanje politike u te procese, što nije u skladu s europskim standardima.
Diplomatski izvori navode kako je vrlo vjerojatno da će Hrvatska u travnju dobiti zeleno svjetlo Vijeća ministara da Europska komisija započne proces ocjene o hrvatskom kandidacijskom statusu za EU.
Prema neslužbenim informacijama, tri zemlje koje iznimno važnom smatraju suradnju s Haaškim sudom – Velika Britanija, Irska i Nizozemska – neće zaustaviti takvu odluku.
Prvi test hrvatske ozbiljnosti u odnosu na EU-uvjete, navodi se u krugovima Komisije, bit će uručivanje optužnice umirovljenom generalu Janku Bobetku. Unutar europske diplomacije mišljenja su podijeljena; neki smatraju da će pravna država ovoga puta profunkcionirati, a dio europskih diplomata i dalje smatra da Hrvatska neće imati snage za takav potez.
Prema mišljenju hrvatskih diplomata s kojima smo razgovarali, sad je važno da političari na vlasti shvate da treba pokazati mnogo veću odlučnost u provedbi temeljnih reformi potrebnih za članstvo u EU. Europska je komisija naglasila kako je Hrvatska napredovala kad je riječ o usvajanju potrebnog zakonodavstva i pohvaljena je za ambiciozan nacionalni program provedbe integracija, no problem je i dalje u provedbi. Zakone nije dovoljno donijeti, nego ih kasnije treba i provoditi, smatra Europska komisija.
Bruno Lopandić