GODIŠNJI IZVJEŠTAJ EUROPSKE KOMISIJE HRVATSKU PO POSTIGNUĆIMA IZDVAJA IZ REGIJE

BRUXELLES — Prevladavajuća ocjena o godišnjem izvještaju Europske komisije o Hrvatskoj jest da je on vrlo povoljan. Povoljan je već samim tim što je realan, a ipak nije napisan tako da bi zemlju kočio u ambicijama.

"Ne zaboravite da oni određuju pravila, oni gledaju možete li se prilagoditi", rekao je jedan diplomat iz zemlje kandidata. U usporedbi s izvještajama koje su dobile druge zemlje iz regije, (jer napravljeno je pet izvještaja) Albanija, Srbija-Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Makedonija očito je da hrvatske performanse odskaču, a pogotovo u gospodarstvu.

Na sjednici u srijedu, dok se usvajao ovaj dokument, riječ su uzeli Romano Prodi i Chris Patten, i podsjetili da je zapadni Balkan priroritet Unije, što su ostali povjernici prihvatili. To je jako dobra vijest, jer to znači da će se ovim zemljama, pa tako i s Hrvatskom, baviti s adekvatnom ozbiljnošću i pažnjom. Taj regionalni dokument ističe sve moguće mane, ali je generalno potvrdio europsku perspektivu cijeloj regiji, a neizravno, ali kontinuirano, Hrvatska se odvajala od drugih. Primjerice, regionalni dokument potiče da se za zemlje Balkana konačnu ukinu vize, ali spominje da Hrvatska uživa bezvizni režim sa schengenskim zemljama. Ili, navodi se da regija zapadnog Balkana udomljava oko 25 milijuna stanovnika, a da je GDP cijele te regije 50 milijardi eura, od čega je hrvatski GDP gotovo pola - cijela 23 milijarde eura. Po glavi stanovnika, regionalni GDP oko 2000 eura, od čega je u Hrvatskoj 5100, a u ostalim zemljama 1300 eura. Takodjer, navodi se podatak da četiri od pet zemalja iz regije figuriraju na listi onih čiji stanovnici traže azil u visokorazvijenim zemljama, ali Hrvatska nije na toj listi.

I, prije svega i najpozitivnije što se moglo dogoditi, regionalni dokument ima referencu na hrvatski zahtjev za članstvom u Uniji. Komisija se ovime obvezala da će hrvatskom zahtjevu prići na isti način na koji je dosada razmatrala sve dosadašnje aplikacije, dakle, da će biti jednako stroga kao i sa svakim drugim kandidatom, ali da zemlji neće stavljati okove na noge. Doista, sad kad je ovo rečeno, sve zavisi od Hrvatske. Komisija podsjeća Hrvatsku da su uvjeti za članstvo kopenhaški kriteriji. To je skup uvjeta, dogovoren i usvojen na summitu šefova država i vlada - Europskom vijeću - 1993. godine. Prema kopenhaškim kriterijama, zemlja može postati članica Unije ako osiguran stabilnost institucija koje jamče demokraciju, pravnu državu, ljudska i manjinska prava, zatim ako je funkcionalna tržišna ekonomija sposobna da se nosi na tržištu s europskim ekonomijama i kao treće, ako će biti sposobna i spremna da i sama podnese obaveze članstva.

Prihvati li se hrvatski zahtjev za članstvo - a najvjerojatnije hoće - ovi kriteriji koje je Komisija navela u dokumentu bit će na ustima svakog hrvatskog političara sljedećih deset godina. To je, dakle dobra vijest. Medjutim, odvojeni dokument, izvještaj o stanju u zemlji je mnogo kritičniji. Iako su zabilježeni pomaci u odnosu na prošlu godinu, oni su navedeni prilično suho, a puno više prostora dano je primjedbama i kritikama. Glavni su politički pomaci nabolje u donošenju nekih zakona, a pogotovo Zakona o manjinama i Zakona o HRT-u - u idućem razdoblju treba te zakone i primijeniti. Naravno, uz to ide i suradnja sa Sudom u Haagu. Čini se da će to biti one tri stvari koje će Komisija, za godinu, kad bude davala mišljenje može li Hrvatska postati kandidat, biti presudne. Jer sve drugo u zemlji se dade popraviti, o svemu se može raspravljati, polazne pozicije Hrvatske su dobre - samo da ispuni te političke uvjete.

Jedan važan politički korak naprijed Hrvatska je već napravila - radi se o vrlo poboljšanoj regionalnoj suradnji i o mirnom načinu rješavanja nekih graničnih pitanja. I u hrvatskom i u srpsko-crnogorskom dokumentu pohvaljuje se način na koji je "s obje strane mudro" riješen spor s pucanjem na Dunavu koji nije prerastao okvire manjeg incidenta. Naravno, ostaju brojne političke i ekonomske zamjerke. Uz tri glavne, najveća je zamjerka i "predmet posebne zabrinutosti" reforma pravosudnog sustava, čija se slabost direktno reflektira na život pravne države. Vladi se prigovara kako zbog vlasitith svađa nema vremena za reforme, a proces decentralizacije da je slab. Rad Sabora uglavnom je pohvaljen, a HDZ je dobio pozitivnu referencu da se očistio od radikalnih elemenata koji su prešli u Hrvatski blok.

Matko FRANAC