Pitanje hrvatske (ne)suradnje s Haagom moglo bi izravno utjecati, naravno negativno, na brzinu realizacije našeg zahtjeva za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Takve su poruke ovih dana Zagrebu odaslane iz Bruxellesa, a povod im je bio najnoviji zahtjev Tribunala da se u roku od 15 dana uruči optužnica generalu Bobetku. A kao što je poznato, zbog slučaja Bobetko već je usporeno ratificiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji, a neke zemlje, poput Velike Britanije, njegovo su ratificiranje odgodile na neodređeno vrijeme. Osim slučaja Bobetko, sporno je, kako tvrdi Haag, nedostavljanje tražene dokumentacije, što Zagreb osporava, ali i činjenica da Hrvatska još uvijek nije uhitila i Haagu izručila optuženog generala Antu Gotovinu. Uz navedeno, a budući da se vode istrage, Zagreb može očekivati i podizanje novih optužnica. U svakom slučaju, navedeni problemi, ako uskoro ne budu riješeni, mogli bi ozbiljno usporiti put Hrvatske prema Europskoj uniji.

Kakav će biti rasplet slučaja Bobetko, teško je sa sigurnošću reći. Naime, sudac Tribunala Carmel Agius nedavno je odaslao Zagrebu nalog u kojemu se traži da u roku od 15 dana optužnica bude uručena generalu Bobetku ili njegovim braniteljima, nakon čega će Sud, ako budu poštovani navedeni rokovi, povući nalog za njegovo uhićenje. Ovaj se put Vlada, za razliku od prvog dijela slučaja Bobetko, nije petljala u rad sudbene vlasti i haaški je nalog promptno proslijeđen nadležnom Županijskom sudu u Zagrebu. Bobetkovi su branitelji, što je i razumljivo jer takav zahtjev nema pravno utemeljenje, uklonili mogućnost da njima bude uručena optužnica upozoravajući na svojedobno obećanje premijera Ivice Račana da hospitaliziranom Bobetku ona neće biti uručena.

Kako će postupiti Županijski sud u Zagrebu i hoće li u traženom roku, koji istječe ovih dana, uručiti optužnicu Bobetku, još se ne zna, premda sve upućuje na zaključak da se to uskoro ipak neće dogoditi. Naime, Sud je zatražio izvješće liječnika o zdravstvenom stanju generala Bobetka i ako na temelju toga procijene da nije sposoban preuzeti optužnicu, od njezina uručenja u traženom roku neće biti ništa. Ako se to dogodi, onda Haaški sud neće povući nalog za Bobetkovo uhićenje i cijeli bi se slučaj zbog toga mogao dodatno zakomplicirati. Međutim, postoje razni načini uručenja optužnice, a jedan od njih je, ako je optuženi odbije preuzeti, njezino stavljanje na oglasnu ploču Županijskog suda. Naime, tim se potezom smatra da je optužnica uručena i ona, da bi "uručenje" bilo pravovaljano, određeno vrijeme mora biti izvješena na oglasnoj ploči nadležnog suda. Ako se to dogodi, onda Haaški sud, to je posve jasno, zbog nepoštovanja traženog roka neće povući nalog za Bobetkovo uhićenje.

Može li izvješće o zdravstvenom stanju generala Bobetka i ovaj put spasiti Hrvatsku od novih neugodnosti? Teško budući da haaški suci, ali i glavna tužiteljica Carla del Ponte, smatraju da je Bobetko, ako je sposoban primati izaslanstva i povelje kojim ga se proglašava počasnim građaninom, te davati izjave novinarima i komentirati političke prilike u zemlji, onda je sposoban preuzeti i optužnicu. Ako u liječničkom izvješću bude stajalo da Bobetko nije sposoban preuzeti optužnicu, to može biti valjani razlog da mu se ona ne uruči samo za Županijski sud u Zagrebu, ali ne i za Haag. Naime, oni bi u tom slučaju po svemu sudeći u Zagreb ponovno odaslali svoje liječnike da provjere Bobetkovo zdravstveno stanje.

U cijeloj je priči zanimljiv još jedan detalj. Naime, kad su svojedobno nizozemski liječnici po nalogu Haaga provjeravali zdravstveno stanje Bobetka, oni se tada nisu bavili i pitanjem je li on sposoban ili ne preuzeti optužnicu. Samo su ustvrdili da ga se trenutačno zbog zdravstvenog stanja ne može otpremiti u Haag. Stoga, ako naši liječnici zaključe da mu optužnica zbog zdravstvenog stanja ne može biti uručena, valja očekivati da će Haag ponovno uputiti svoje liječnike u Zagreb, koji bi ovaj put trebali provjeriti je li Bobetko sposoban ili ne preuzeti optužnicu. Bez obzira kakav će biti rasplet, posve je jasno da je slučaj Bobetko, uvelike zaslugom vlasti, jedan od ključnih problema u odnosima s Haagom.

Što se pak tiče činjenice da je haaški optuženik general Ante Gotovina još uvijek na slobodi, to je za hrvatsku vlast, reklo bi se, još uvijek nerješivo pitanje. Haag je više puta upozorava da se Gotovina slobodno šeće po Hrvatskoj i da ga policija ne želi uhititi, što je Zagreb redovito dematirao tvrdeći da se Gotovina ne nalazi u Hrvatskoj. Gdje je Gotovina teško je sa sigurnošću reći, ali izvori bliski Vladi tvrde da nije daleko od Hrvatske naglašavajući da im nije jasno zbog čega se njegovim uhićenjem ne pozabavi i Interpol.

S druge pak strane, isti nam izvori tvrde da je Gotovina voljan predati se, ali da će to učiniti kad mu to kažu njegovi "branitelji", odnosno politički mentori koji ga, to je očito, dobrano koriste za obračun sa sadašnjom nomenklaturom. Spekulira se da bi se Gotovina mogao predati novoj vlasti, pod pretpostavkom da to budu njegovi politički mentori, koja ga, kako su ga valjda uvjerili njegovi "branitelji", ne bi izručila Haagu. To je, naravno, posve pogrešna procjena jer će Hrvatska, bez obzira na sastav vladajuće nomenklature, morati i dalje surađivati s Haagom i ispunjavati njegove zahtjeve. A jedan od njih je i izručenje generala Gotovine čiji slučaj danas neki zloupotrebljavaju i koriste u politikantske svrhe nanoseći time štetu Hrvatskoj, ali i samom Gotovini.

Jedno od spornih pitanja, kako tvrdi Haag, je i nedostavljanje tražene dokumentacije. Međutim, takve prigovore službeni Zagreb posve odbacuje navodeći da im je već oko 90 posto tražene dokumentacije dostavljeno. Što se tiče ispunjenja preostalih zahtjeva, na njima se radi i većina bi ih uskoro trebala biti riješena. Međutim, kako tvrdi naš izvor blizak Vladi, neki zahtjevi Haaga su neprecizni i preširoki, dio dokumentacije ne postoji i vjerojatno se nalazi u nečijim privatnim arhivima, uz naglasak da je dio tražene dokumentacije koja se nalazi u MORH-u stavljen na raspolaganje haaškim istražiteljima i čeka se njihov dolazak.

Oni su, kako tvrdi naš izvor, zbog tražene dokumentacije u Zagrebu posljednji put bili u srpnju prošle godine ističući da, ako su dobili Tuđmanove transkripte, nema nikakvog razloga da ne dobiju na uvid i dokumentaciju nižeg ranga vrijednosti. U Vladi tvrde da za to nema nikakve političke smetnje jer vlast ničim ne dovodi u pitanje suradnju s Haagom. Što se tiče zahtjeva za dodatnom dokumentacijom koja se tiče odnosa Zagreba i Hercegovine, odnosno BiH, i koja se uglavnom nalazi u nekim bankama, poput PBZ-a, i taj bi se problem mogao uskoro riješiti. Naime, bez obzira što je PBZ, pozivajući se na bankarsku tajnu, odbio dostaviti traženu dokumentaciju, posve je jasno da će i ta dokumentacija, pod pretpostavkom da Haag za to uputi obvezujući nalog, biti dostupna.

O novim se haaškim optužnicama često spekulira. Spominju se razna imena, ali nam ni Haag ni izvori bliski Vladi nisu željeli reći protiv koga se doista pripremaju optužnice. U Vladi tvrde da o tome ne znaju ništa, a u Haagu, to je posve jasno, o tome ne žele govoriti. Posve je jasno da se dok god traju istrage, mogu očekivati i nove optužnice. Hoće li osumnjičenici postati optuženici, vjerojatno će se uskoro znati, možda i prije dolaska Carle del Ponte u Zagreb, koji je planiran za drugu polovicu mjeseca.