Vjesnik: 08. 04. 2003.

Inozemni dug zasad pod kontrolom

DARKO MARKUŠIĆ

Planirano svibanjsko izdanje državnih obveznica od milijardu kuna potvrda je sve većega zaduživanja države na domaćem tržištu. Tako nešto hrvatskim su vlastima sugerirali i predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda prigodom ugovaranja aktualnog stand-by aranžmana zato što inozemni dug nezaustavljivo raste i već je premašio 60 posto domaćeg bruto proizvoda.

Krajem prošle godine hrvatski je inozemni dug, prema podacima Hrvatske narodne banke, premašio 15,24 milijarde dolara, a ove godine Hrvatska je već na europskom tržištu uspješno izdala 500 milijuna euroobveznica te na domaćem tržištu 200 milijuna eura. Uspješan ovogodišnji plasman euroobveznica potvrda je hrvatskog kreditnog rejtinga i povjerenja inozemnih investitora, koji još ne sumnjaju u mogućnost urednog hrvatskog servisiranja preuzetih kredita.

No, kontinuirani porast inozemnog duga ipak upozorava na dugoročnu neodrživost takva trenda - da se novim kreditima vraćaju stari. Samo u prošloj godini ukupni inozemni dug porastao je za 3,93 milijarde dolara, odnosno za čak 35 posto. Istina, taj porast bio bi nešto manji da dolar nije značajno oslabio u odnosu na euro. Kako je većina hrvatskog inozemnog duga u eurima, zbog deprecijacije dolara ukupni je inozemni dug dodatno povećan za 1,4 milijarde dolara.

U posljednje tri godine inozemni je dug porastao za više od 5,26 milijardi dolara, odnosno gotovo 54 posto.

Od ukupnog vanjskog duga, zaduženje države čini oko 42 posto ili 6,35 milijardi dolara (gotovo 45 milijardi kuna), dok ostatak inozemnog duga otpada na banke i poduzeća. Ukupno zaduženje opće države, u što se pribraja i unutarnji dug, iznosi pak 73,7 milijardi kuna i to je iznos koji će državni proračun s kamatama morati vratiti.

Ipak, situacija još nije alarmantna. Naime, u ovoj godini na naplatu zajedno s kamatama dolazi ili je već stiglo ukupno 2,18 milijardi dolara inozemnog duga. U 2004. na naplatu dolazi ukupno 2,65 milijardi dolara, a u 2005. godini 2,38 milijardi dolara. Krene li na svjetskom tržištu po zlu i izostane li priljev stranog kapitala, Hrvatska uvijek može posegnuti i u devizne rezerve, koje su krajem veljače dosegle impresivne 6,43 milijarde dolara.