Vjesnik: 11. 04. 2003.
Imenovanja čelnika vjerojatno nakon parlamentarnih izbora
Premijer Ivica Račan primio je v.d. ravnatelje OA-e i POA-e, ali se ne slaže s njihovim imenovanjem / Mesićevim kandidatima Franji Tureku i Damiru Ločariću spočitava se zbog nejasne obavještajne prošlosti / Imenovanja neće biti do parlamentarnih izbora, ako Ante Markov ne ustraje s pritiscima
ZAGREB, 10. travnja – Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ante Markov dao je u srijedu rok predsjedniku Stjepanu Mesiću i premijeru Ivici Račanu da u sljedeća dva tjedna usuglase stavove i predlože Odboru dvojicu kandidata za ravnatelje Obavještajne agencije (OA) i Protuobavještajne agencije (POA).
U protivnom, Markov najavljuje iniciranje saborske rasprave koja bi morala dati odgovore o tome zašto se kasni s primjenom Zakona o sigurnosnim službama. Kao mogućnost, spomenuo je i iniciranje izmjene Zakona o siogurnosnim služabama kako bi spomenute agencije što prije dobile ravnatelje.
Markov je dodao da je očito da se premijer i Predsjednik ne mogu usuglasiti o imenima ravnatelja, a da neke međunarodne strukture i zbog tog problema sve jače pritišću hrvatsku vlast. Kandidati predsjednika Mesića s kojima se premijer Račan još nije složio su: Damir Lončarić za ravnatelja OA-e i Franjo Turek za ravnatelja POA-e. Prije nekoliko tjedana, njih dvojica su, navodno, bili pozvani na razgovor kod premijera Račana, ali očito je da ni taj razgovor nije urodio njihovim imenovanjem.
Politički krugovi neskloni Tureku i Ločariću zamjeraju im zbog nejasne obavještajne prošlosti. Tureku se zamjera što je na nedavnom suđenju gospićkoj skupini u Rijeci tvrdio da nije znao ni za kakve zločine u Gospiću 1991. godine, iako je tamo boravio kao operativac SZU
P-a u inkriminirano vrijeme, a jedan je svjedok čak ustvrdio da su ga zajedno ispitivali Turek i prvooptuženi Tihomir Orešković.Lončariću se pripisuje manjak obavještajnih znanja, jer je po struci policajac i do imenovanja za čelnika HIS-a (koji je prošle godine preimenovan u OA-u, op. aut.) godine 2000. nije se službeno bavio obavještajnim radom. Tvrdi se da na Ločarića presudan uticaj ima Josip Perković, bivši pomoćnik ministra obrane Gojka Šuška za sigurnost, koji je također na suđenju gospićkoj skupini
svjedočio da nije imao nikakvih spoznaja o ratnim zločinima u Gospiću 1991. godine.Upravo je Josip Perković prvooptuženog Tihomira Oreškovića, po zapovjedi ministra Šuška, početkom 1992. godine zaposlio u MORH-ovoj protuobavještajnoj službi SIS-u. Lončarićevi zagovornici, pak, uzimaju mu za pozitivno bliskost s Perkovićem, osobito u svjetlu uhićenja haaškog optuženika Ivice Rajića. Navodno je Josip Perković 1993. godine iz ruku Ivice Rajića spasio zatočenoga gradonačelnika Vareša Antu Pejčinovića. Osim to
ga, drži se da bi upravo Perković svojim spoznajama o ratnim događajima u srednjoj Bosni mogao pomoći olakšavanju položaja u Haagu nepravomoćno osuđenoga generala Tihomira Blaškića.Krugovi bliski Saboru pretpostavljaju da se premijeru Račanu ne žuri s imenovanjem ravnatelja OA-e i POA-e budući da su parlamentarni izbori jako blizu. Spekulira se da je premijeru teško naći iskusne, a nekompromitirane ljude za ta mjesta. Ravnatelji tih agencija dobivaju imenovanjem mandat na pet godina. I, ako nema dokaza da
su teško povrijedili zakon, gotovo da ih je nemoguće smijeniti.Za pretpostaviti je da će imenovanje ravnatelja tih agencija pričekati poslijeizborno razdoblje, ako predsjednik matičnog saborskog odbora Ante Markov ne ostvari svoje »prijetnje«.
Željko Peratović