Vjesnik: 15. 04. 2003.
Komisija se želi uvjeriti hoće li nakon izbora u Hrvatskoj i nova vlast bi
ti proeuropskaHrvatska uprava morat će odgovoriti na 4000 pitanja, a Komisija bi mogla izraditi procjenu za godinu dana / Za Uniju je važnije od tih odgovora koga će hrvatski građani izabrati u Sabor / U Slovačkoj EU je otvoreno podržala jednu političku opciju, bojeći se povratka Mečiara i desnice na vlast / Takva intervencija nije isključena ni za Hrvatsku
LUXEMBOURG, 14. travnja (Od Vjesnikove dopisnice) - Formalnost je obavljena u ponedjeljak u Luxembourgu. Ministarsko vijeće Europske unije dalo je mandat Europskoj komisiji da izradi mišljenje, odnosno procjenu (avis) o tome je li Hrvatska spremna ući u pregovarački proces za članstvo u Uniji.
To znači da će Komisija uskoro započeti opsežan posao u kojem će hrvatska strana trebati dokazivati i opravdavat
i spremnost za novi veliki integracijski korak.Riječ je, naime, o standardnoj proceduri u kojoj Europska komisija šalje vladi zemlje zainteresirane za status kandidata dokument s otprilike 4000 različitih upita na koje tijela državne uprave trebaju detaljno i precizno odgovoriti, što će Komisiji poslužiti za procjenu situacije. Tim su putom prošle sve kandidatske zemlje, a procedura provjere i izrade mišljenja trajala je u prosjeku godinu dana.
Zadatak je zahtjevan stoga što detaljno ispituje sposobnost administracije i kompletne države za drastične promjene koje podrazumijeva otvaranje pregovaračkog procesa, zatim sami pregovori i u finalu ispunjavanje uvjeta za ulazak u EU.
Izazov tog upitnika daleko je veći od provedbe odredaba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Odluka o prebacivanju zadatka Komisiji prihvaćena je, inače, kao »točka A«, dakle riječ je o rješenju bez rasprave, jedino što je potrebno jest formalna suglasnost ministara ili predstavnika 15 država članica na zasjedanju Ministarskog vijeća.
Kako se u nekoliko navrata obećavalo, a zatim je potvrdio povjerenik Europske komisije za vanjske poslove Chris Patten, odluka o pokretanju procedure uslijedila je brzo nakon službene predaje hrvatskog zahtjeva za kandidaturu. Prošlo je, naime, pedesetak dana nakon što je premijer Ivica Račan u Ateni uručio hrvatski zahtjev za članstvo.
Nakon što je odobren početak procesa provjere, za Hrvatsku počinje vrlo teško, zahtjevno razdoblje u kojem će se doslovce svi dijelovi državne uprave morati ozbiljno angažirati u ovom jedinstvenom poslu »pretresanja« svih elemenata ustroja budućeg kandidata za Uniju.
Predstavnici Unije bez razlike su spominjali da će Komisija dogodine dati svoje mišljenje o Hrvatskoj. Brzina ovisi o hrvatskoj strani - prvo, kojim će tempom i uz koliko kvalitetno na 4000 upita odgovarati nadležne službe i, što je još važnije, Komisija će tražiti potvrdu političke stabilnosti Hrvatske. Godina dana za sastavljanje Komisijina mišljenja o podobnosti zemlje nužna je da bi se Unija uvjerila u nastavak demokratskoga procesa u Hrvatskoj, dakle sačekala izborne rezultate i provjerila u nekoliko prvih, ključnih mjeseci kako radi vladajuća koalicija.
Neizbježno je podsjećanje na to kako se Unija odnosila prema Slovačkoj - EU se otvoreno stavila na stranu jedne političke opcije, bojeći se da bi vraćanje slovačke desnice i Mečiara na vlast značilo novo izbacivanje te zemlje iz procesa proširenja. Slovačka je i među kandidate s otvorenim pregovaračkim procesom ušla kasnije i tek kad su se građani na izborima riješili Mečiara, ali je brzo nadoknadila izgubljeno vrijeme i među prvima zaključila pregovore s Unijom.
Takva intervencija nije isključena ni za Hrvatsku.
Lada Stipić-Niseteo