Slobodna Dalmacija: 16. 04. 2003.

KOJE SVE NEKRETNINE POTRAŽUJE KATOLIČKA CRKVA TEMELJEM UGOVORA ŠTO IH JE HRVATSKA SKLOPILA SA SVETOM STOLICOM

Samo u Zagrebu Crkva traži imovinu vrijednu nekoliko stotina milijuna eura

ZAGREB — Na razgovorima premijera Račana s proširenim Stalnim vijećem HBK, predvođenima zagrebačkim nadbiskupom i predsjednikom HBK msgr. Josipom Bozanićem u ponedjeljak, jedna od tema bio je i povrat crkvene imovine. Nije tajna, a potvrdio je to ovih dana i nadbiskup Bozanić nakon proljetnog zasjedanja hrvatskih biskupa, da je Katolička crkva prilično nezadovoljna brzinom povrata imovine, na što se država obvezala (i) četvrtim ugovorom o gospodarskim pitanjima s Vatikanom iz 1998. godine.

Čelni ljudi Katoličke crkve u Hrvatskoj, kako se neslužbeno doznaje, Račanu i njegovoj ekipi dostavili su u ponedjeljak popis od 40-ak prioritetnih objekata čiji povrat traže. Vlada se pak obvezala da će ispitati pravni status objekata i moguće oblike restitucije, odnosno rečeno je da će se neki objekti vratiti Crkvi kao starom vlasniku, za neke će se dati zamjenski objekti, a za neke će biti osigurana novčana naknada.

Podsjetimo, potpuno iste stavke stoje i u ugovoru o gospodarskim pitanjima, s time da je država od 2000. godine bila dužna pravnim osobama Katoličke crkve, kao naknadu za oduzeta dobra koja nije u mogućnosti vratiti, isplaćivati primjerenu novčanu naknadu u četiri godišnja obroka. No, malo se od toga ispunilo.

U HBK u utorak nisu bili voljni davati nikakve izjave o dogovoru biskupa i predstavnika Vlade, kao ni o mogućim rokovima povrata imovine. Tek, preneseno je da Katolička crkva nije jedinstveni pravni subjekt, odnosno da je to svaka biskupija, pa je svaka za sebe radila popis imovine na svome području.

Poznato je da je najoštećenija (nad)biskupija, odnosno ona koja potražuje najviše objekata, zagrebačka, dok vrlo malo ili gotovo ništa ne potražuju južnije (nad)biskupije. O konkretnoj vrijednosti imovine oduzete Crkvi, i to pretežito u vrijeme komunističkog režima, također se dosad nije govorilo, što je i nemoguće s obzirom na brojnu nesređenu dokumentaciju. Ipak, prema nekim procjenama koje su dosad iznošene, Katolička crkva samo u Zagrebu potražuje imovinu vrijednu nekoliko stotina milijuna eura.

Tako, prema dosad poznatim popisima, Crkva u Zagrebu ponajviše inzistira na povratu zgrade u parku Ribnjak, gdje bi trebalo biti sjedište Metropolitanske galerije pokojnoga zagrebačkog biskupa Đure Kokše. Kaptol traži i povrat zgrade nekadašnjeg studentskog doma u Palmotićevoj ulici, gdje se planira(lo) useljenje Katoličko-bogoslovnog fakulteta. Spomenimo također da je Katolička crkva bila vlasnikom i gotovo sveukupnog zemljišta na kojemu je izgrađen Novi Zagreb. Franjevci, pak, traže povrat zgrade Kazališta "Komedija" na Kaptolu, a podsjetimo da su na popisu nekadašnjeg crkvenog vlasništva bili i Klovićevi dvori na Jezuitskome trgu, zgrada Kinoteke u Kordunskoj ulici, zgrade u Teslinoj 11, Opatičkoj 20, Habdelićevoj 1, Kamenitoj ulici 11, 13 i 15, Pod zidom 5, dio na Šalati, Gupčevoj zvijezdi te Strossmayerovo šetalište.

Također, tu je imovina pojedinih redovničkih zajednica, poput one sestara milosrdnica, koje su, uz ostalo, bile vlasnicama Vinogradske bolnice i zgrade Pedagoške akademije.

Prema informacijama koje je biskupima dao premijer Račan, država je dosad vratila oko 13 posto nacionalizirane imovine, od čega Katoličkoj crkvi oko 30 posto.

Marijana CVRTILA

ĆUBELIĆ: VEĆINA PROBLEMA U SPLITU JE RIJEŠENA

Splitsko-makarska nadbiskupija gotovo je svu imovinu koju je potraživala vratila u svoj posjed još prije potpisivanja ugovora sa Svetom Stolicom, kaže generalni vikar don Ivan Ćubelić. Tako je vraćena zgrada sadašnjeg Sjemeništa, Biskupova palača, sestrama klarisama vraćeni su tereni, franjevkama je na upravljanje stavljen umirovljenički dom, a uglavnom su riješeni problemi s prostorima koji su se "naslanjali" na crkve ili crkvene objekte.

- Ne potražujemo značajnije i veće objekte, tek tu i tamo neki stan ili zemljište. No, većinu tih zemljišta "prebijemo" s Gradom, pa dobijemo zamjenske parcele, pretežito za gradnju crkava - kaže don Ivan. Jedno od zemljišta koja su nekad bila u crkvenom vlasništvu je, primjerice, ono na Lazarici, gdje sada grade Ivaniševići.