Vjesnik: 18. 04. 2003.
Šuškovi dokumenti više nisu tajni i odlaze u Haag
Dokumenti koji će biti poslani Haagu, neslužbeno doznaje Vjesnik, odnose se na Šuškovu korespondenciju, odnosno na zahtjeve iz BiH za financiranjem / Bivši ministar obrane Radoš procjenjuje da je od 1990. do 2000. u BiH iz Hrvatske, ponajprije preko MORH-
a, poslano najmanje 20 milijardi kuna / Moguće da za financijske transakcije s BiH odgovaraju svi ministri financija i premijeri koji su obnašali tu dužnost do 2000.ZAGREB, 17. travnja – Vlada je na zatvorenoj sjednici u četvrtak donijela odluku o deklasifikaciji zapisa nastalih djelovanjem pokojnog ministra obrane Gojka Šuška i njihovoj predaji haaškom tužiteljstvu. Riječ je o dokumentima koji su dugo vremena bili predmet spora između Haaga i Zagreba.
Neslužbeno se doznaje da je Vlada odlučila pripremiti potpuno izvješće o hrvatskoj ulozi u ratu u BiH koje bi u nekoliko faza, a prvo možda do ovog ljeta, bilo predstavljeno članovima Vlade i parlamentu. Namjera je do kraja raščistiti financijske tokove novca poslanog u BiH.
Jozo Radoš, bivši ministar obrane, procjenjuje da je u razdoblju od 1990. do 2000. godine u BiH iz Hrvatske, ponajprije preko Ministarstva obrane, poslano najmanje dvadeset milijardi kuna, ili godišnje otprilike dvije milijarde kuna. Tim se novcem financirao HVO – od odjeće do plaća. No, iznimno je teško utvrditi točan tok novca, jer većina arhive iz tog razdoblja nije sređeno. Ipak, prema podacima koji postoje u Ministarstvu obrane, za plaće HVO-a izdvajano je oko 700 milijuna kuna godišnje za desetak tisuća vojnika.
Kad je 2000. godine uslijedila smjena vlasti, taj je iznos smanjen na 300 milijuna kuna. Banski dvori, međutim, imaju indicije da pola tog novca nikad nije došlo u BiH. A nakon nekog vremena financiranje je potpuno ukinuto.
Zagreb je slao u BiH i pomoć za tamošnje ratne stradalnike – između 300 i 400 milijuna kuna godišnje, što je također reducirano. Danas, naime, samo pet tisuća obitelji ratnih stradalnika u BiH dobiva pomoć iz hrvatskoga državnog proračuna. No dijelu stradalnika novac je slan putem banaka u Hercegovini, a u Banskim dvorima procjenjuju da je možda pola tog novca nestalo, odnosno završilo u privatnim rukama.
Postoji mogućnost da za financijske transakcije s BiH odgovaraju svi ministri financija i svi premijeri koji su obnašali tu dužnost do 2000. godine.
Hrvatski porezni obveznici plaćali su i građevinsko poduzeće HVO Monitor, na čijem je čelu neko vrijeme bio Ljubo Ćesić-Rojs, a novac je slan sve dok je postojala 66. pukovnija. U te svrhe isplaćivano je 120 milijuna kuna godišnje - od toga je, prema dostupnim podacima. šest milijuna kuna odlazilo za plaće, a ostatak u svrhe koje nikad nisu točno utvrđene. Kad je riječ o poslovanju Monitora, o tome postoje podaci samo za dvije godine.
Dokumenti koji će otići u Haag, neslužbeno saznajemo, ponajprije se odnose na Šuškovu korespondenciju, odnosno na zahtjeve iz BiH za financiranjem koji su bili usmjereni prema njemu kao ministru obrane.
Hrvatsko Državno odvjetništvo vodi istragu o financijskim tokovima prema BiH od trenutka kad je SFOR, prema nalogu visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, ušao u Hercegovačku banku.
Također, kako doznajemo, Zagreb je plaćao i odvjetnike Darija Kordića, kojeg je Haaški sud osudio na 18 godina zatvora. Koalicijska hrvatska vlada platila je nagodbom Kordićevim odvjetnicima 4,7 milijuna dolara troškova, a oni su tražili, doznajemo, osam milijuna dolara. Odvjetnici su dobivali novac prije izrečene presude – procjenjuje se oko 400 tisuća dolara na mjesec.
Danas se jedino plaća odvjetnicima Tihomira Blaškića. U Banskim dvorima objašnjavaju da je Blaškić otišao u Haag po naputku, prije donošenja Ustavnoga zakona o suradnji sa Sudom, te da nije kao Kordić bio na listi »politički podobnih« kojima je bivša vlast široke ruke plaćala troškove.
Dada Zečić