Slobodna Dalmacija: 18. 04. 2003.
MEĐUNARODNI TRIBUNAL PROVODI ISTRAGE KOJE BI MOGLE BITI OKONČANE PODIZANJEM NOVIH OPTUŽNICA
Franjo Gregurić i Tomislav Merčep prvi kandidati za put u Haag?
ZAGREB — Haaški sud u ovom trenutku vodi 35 istraga za zločine na području bivše Jugoslavije, od Hrvatske do Kosova. Sve one moraju završiti do kraja 2004. godine i zasad je veliko pitanje koliko se tih istraga odnosi na osumnjičenike iz Hrvatske.
Frane Krnić, predstojnik Vladina ureda za suradnju s Haaškim sudom, rekao je nakon sastanka s Carlom del Ponte kako "Hrvatska nije u situaciji kad će uslijediti neke nove optužnice".
Priznao je, doduše, da su u tijeku istrage koje bi mogle, ali ne moraju, završiti optužnicama. Popis osumnjičenika već je poznat. Haaški istražitelji razgovarali su s hrvatskim časnicima Davorom Domazetom Lošom, Mladenom Markačem i Ivanom Koradeom. Nije poznato jesu li oni u tim razgovorima odbacili sumnje ili Haag nakon intervjua protiv njih nastavlja istragu prikupljanjem dokumenata i eventualnih svjedoka.
Haaški istražitelji razgovarali su i s Hrvojem Šarinićem, ali tek u svojstvu svjedoka. Međutim, neki krugovi bliski Haaškom sudu tvrde kako Tužiteljstvo sužava krug oko Franje Gregurića, predsjednika Vlade demokratskog jedinstva, koja je vodila državu od 1991. do 1993. godine. U tom periodu dogodio se veliki broj hrvatskih ratnih zločina, od terora i ubojstava u Gospiću i Pakračkoj Poljani,
preko nestanka Srba u Sisku i Osijeku, do mučenja zatvorenika u Lori.Neke od tih slučajeva Haag je prepustio Hrvatskoj, ali je ipak ostalo otvoreno pitanje je li Haag prikupio materijal koji bi Gregurića teretio po objektivnoj odgovornosti. I koliko u glasinama o podizanju optužnice protiv Gregurića uopće ima istine.
Puno su ozbiljnije najave o podizanju optužnice protiv Tomislava Merčepa. Mnogi to uzimaju kao gotovu činjenicu, iako Merčep nikad nije bio pozvan na obavjesni razgovor s tužiteljima. To nije nikakva garancija. Nitko od hrvatskih optuženika, Rahim Ademi, Janko Bobetko i Ante Gotovina, nisu bili pozvani na razgovor prije nego što je protiv njih podignuta optužnica.
Ipak, važniji od najave novih optužnica bio je ton razgovora Carle del Ponte s predstavnicima hrvatske Vlade. Glavna haaška tužiteljica prihvatila je objašnjenja premijera Račana u vezi s potragom za Antom Gotovinom i predaje traženih dokumenata, priznavajući na konferenciji za novinare napore hrvatske Vlade da ispuni sve uvjete sur
adnje s Haagom.No, u priči oko Gotovine iskrsnuo je slučaj uhićenja Ivice Rajića, za kojim je Haag podigao optužnicu zbog zločina nad Muslimanima u Stupnom Dolu. Doznavši da je Rajić godinama bio u statusu zaštićenog svjedoka, Del Ponte je zahtijevala od hrvatskih vlasti da hitno razbiju tu mrežu koja skriva haaške optuženike. Naravno, pritom je odmah izrazila sumnju da ista mreža na isti način skriva i odbjeglog generala Gotovinu.
Njegovo uhićenje postao je primarni zadatak hrvatske Vlade. Carla del Ponte usporedila ga je s važnošću uhićenja Ratka Mladića u Srbiji i Radovana Karadžića u BiH. Premijer Račan uvjerio ju je da Hrvatska čini sve da napokon uhiti Gotovinu, a koliko su ta obećanja bila konkretna, pokazuje i izjava Del Ponte nakon sastanka kako će
"možda njezin idući posjet Zagrebu proći u izrazima zahvalnosti Hrvatskoj na suradnji".Jednako tako, Hrvatska mora dati garancije Haaškom sudu da će nakon završetka njegova mandata krajem 2004. godine, nastaviti istrage za ratne zločine i procesuirati ih pred domaćim sudovima.
U svakom slučaju, teško se sjetiti kad je posljednji put posjet Carle del Ponte Zagrebu prošao bez ukora hrvatskim vlastima i u tonu koji daje nadu da će i taj, skoro najvažniji politički uvjet za priključenje Hrvatske Europskoj uni
ji, uskoro biti do kraja ispunjen.Tomislav KLAUŠKI