Slobodna Dalmacija: 19. 20. i 21. 04. 2003.

ŠUŠKOV ARHIV: NOVČANA POTPORA PARADRŽAVE NIJE BILA POKRIVENA ADEKVATNOM DOKUMENTACIJOM

U MORH-u ne postoji ni jedan originalni dokument o financiranju Herceg-Bosne

ZAGREB — Ono što se naziva Šuškovim arhivom zapravo je gomila raznih dokumenata raštrkanih na desetak adresa hrvatske vlasti. Dokumenti koje je hrvatska Vlada odlučila ustupiti Haaškom sudu tiču se ostavštine pokojnog ministra obrane Gojka Šuška i njegove povezanosti s Herceg-Bosnom, projektom hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini obilno financiranog iz Zagreba.

Haag želi otkriti koliko je novca od 1992. godine Hrvatska slala u Herceg-Bosnu i time pomagala političkom vodstvu ondašnje Hrvatske zajednice HB. U taj projekt bio je umiješan čitav državni vrh Republike Hrvatske, od predsjednika Franje Tuđmana do pojedinih ministara i dužnosnika, dok je glavni povjerenik bio ministar obrane Gojko Šušak.

Prema neslužbenim procjenama, iz Hrvatske se u Herceg-Bosnu tijekom devedesetih godina slilo oko 20 milijardi kuna. Stjepan Mesić tvrdio je nakon odlaska iz HDZ-a da se iz Zagreba u Mostar dnevno slalo tri milijuna njemačkih maraka. Bivši premijer Zlatko Mateša tu brojku je malo korigirao i izjavio da se dnevno šalje milijun maraka.

Svejedno, teško je točno utvrditi o kojim se svotama radi, budući da se taj novac u državnom proračunu prvi put pojavio tek 1998. godine. A i tada je ta brojka izražena sumarno, bez specificiranja na koje se adrese točno šalje. Tada je prvi put vodeću ulogu preuzelo Ministarstvo financija.

U tom trenutku, iz proračuna za 1999. godinu Hrvatska je za Herceg-Bosnu izdvojila 462 milijuna kuna, plus 150 milijuna kuna za stradalnike rata. Ostalo je nepoznato kako se taj novac kasnije raspodjeljivao.

Treba imati bogatu maštu i zamisliti koliko se novca i na koji način raspodjeljivalo prije toga, kad se zna da je dio dokumentacije o financiranju HVO-a - pisan rukom. Usput, deset tisuća vojnika Hrvatskoga vijeća obrane Republiku Hrvatsku koštalo je 700 milijuna kuna.

Najveći dio novca iz Hrvatske slijevao se u Hercegovačku banku i HVO. Međunarodna revizija u Hercegovačkoj banci nedavno je otkrila da je pokradeno više od 700 milijuna kuna hrvatskoga novca. Hrvatska je godišnje izdvajala 400 milijuna kuna za stradalnike Domovinskog rata, ali taj novac nije uplaćivan poimenično, već sumarno, kao jedinstvena svota iz koje se onda novac raspodjeljivao kako je kome odgovaralo.

Prema nekim informacijama, skoro šest tisuća stradalnika HVO-a godišnje je primalo 500 milijuna kuna pomoći. Opet sumarno i opet bez poimeničnog navođenja osobe kojoj se novac dodjeljuje.

"Najveći dio dokumentacije o financiranju Herceg-Bosne uopće ne postoji. Aktivnosti uopće nisu bile pokrivene dokumentima", rekao nam je dobar poznavatelj prilika u Ministarstvu obrane. On nas uvjerava da "nema specificiranih dokumenata koji bi povezivali Gojka Šuška i Herceg-Bosnu", te da oni dokumenti koji postoje uglavnom nemaju nikakav potpis ili su falsifikati i fotokopije. Nijedan dokument o financiranju Herceg-Bosne preko MORH-a nije original.

Dokumenti koji se kolokvijalno nazivaju Šuškovim arhivom razbacani su po ministarstvima financija, unutarnjih poslova, obrane, javnih radova, u Vladinim tijelima, u arhivu RH Alana, Uredu predsjednika Republike.

Ministarstvo obrane naslijedilo je određen arhiv dokumenata koji su u pravnom smislu potpuno bezvrijedni. Ipak, oni su zavedeni kako bi se zabilježilo njihovo postojanje. Nijedan papir na kojem je pisalo da je financirana neka stavka u Herceg-Bosni nije original.

Pored toga, preko MORH-a dodjeljivale su se enormne svote novca na ime potpuno nelogičnih stavki. Primjerice, 1999. godine dvije stotine milijuna kuna navodno je dodijeljeno hrvatskim prognanicima iz BiH, i to za smještaj, hranu i pomoć. Osim što se takva aktivnost nije trebala obavljati preko Ministarstva obrane, novac je sumarno dodjeljivan prognaničkim udrugama iz dvadesetak gradova, a blagajnu je držao - Ljubo Ćesić Rojs.

No, pored financijskih malverzacija, Haaški sud želio bi iz dokumenata Šuškova dosjea rekonstruirati i političku te vojnu umiješanost Hrvatske u rat u Bosni i Hercegovini, što bi opet moglo biti kompromitirajuće za određeni dio hrvatskoga vojnog i političkog vrha. Pitanje je, međutim, hoće li se ikada točno utvrditi koliko je Hrvatsku koštao propali projekt Herceg-Bosne.

Tomislav KLAUŠKI