PRIJE TRINAEST GODINA U HRVATSKOJ ODRŽANI PRVI VIŠESTRANAČKI IZBORI

U Koaliciji narodnog sporazuma bili su HSLS (Dražen Budiša), SDSH (Antun Vujić), HKDS (Ivan Cesar), HDS (Marko i Vladimir Veselica) i nestranačke osobe Savka Dabčević-Kučar, Miko Tripalo i drugi. U utrci za 351 zastupničko mjesto sudjelovalo je 1705 kandidata, 33 političke stranke i 16 raznih udruženja. Najviše zastupničkih mjesta - 205 (58 posto) osvojio je HDZ, a poslije njih najviše mandata SKH-SDP - 69.

Kroz dosadašnja četiri saborska saziva vidljivo je i stalno povećanje broja parlamentarnih stranaka, a nerijetko su se stranke nakon što su ušle u Sabor dijelile, najviše nakon zadnjih izbora, kada je HDZ nakon 10 godina od vladajuće postao oporbena stranka. Od zastupnika koji su na tim izborima u Sabor ušli putem HDZ-ove liste nastale su čak tri parlamentarne stranke - Demokratski centar, Hrvatski blok i Hrvatski nezavisni demokrati, a od HSLS-a Libra. Ta podjela stranaka, po ocjeni stručnjaka, pokazuje da proces stabiliziranja hrvatskog stranačkog sustava još nije sasvim dovršen. Od izbora do izbora rastao je i udio žena u parlamentu, a u četvrtom sazivu, u odnosu na prethodni, povećao se za više od dva i pol puta.

Izbori za Županijski dom održani su 1993. i 1997., zastupnici su birani razmjernim sustavom, a na njima je većinu osvojio HDZ. Ustavnim promjenama 2000. Županijski dom je ukinut. Na drugim izborima, održanima 2. kolovoza 1992., hrvatski državljani birali su 124 zastupnika samo za Zastupnički dom. Cijela je Republika za izbor tog dijela Zastupničkog doma bila jedna izborna jedinica, dok se drugi dio od 64 zastupnika birao u 64 izborne jedinice većinskim sustavom. Četiri su mjesta bila za zastupnike nacionalnih manjina koje su činile oko četiri posto ukupnog pučanstva. Izborni prag iznosio je tri posto. Hrvatski državljani u dijaspori glasovali su na 111 biračkih mjesta u 12 zemalja. HDZ je dobio 42 posto glasova, HSLS 18, HSP i HNS po sedam, SDP pet, HSS četiri posto glasova.

Na trećim izborima za Zastupnički dom, održanima 29. listopada 1995., biralo se 127 zastupnika. Proporcionalnim su se sustavom birala 92 zastupnika, od kojih 80 putem državnih lista u Republici Hrvatskoj, kao jednoj izbornoj jedinici, dok su svojih 12 zastupnika putem posebnih lista birali hrvatski državljani u dijaspori. Natjecalo se 14 državnih te sedam posebnih lista. Sustavom relativne većine biralo se 28 zastupnika u 28 izbornih jedinica u RH, a relativnom većinom svoje su zastupnike, njih sedam, u posebnim izbornim jedinicama birali pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Na četvrtim izborima za Zastupnički dom, održanima 3. siječnja 2000., za 151 mjesto natjecalo se oko četiri tisuće kandidata, a prvi su put birani čistim razmjernim sustavom. Za sudjelovanje u raspodjeli zastupničkih mjesta izborne liste su morale prijeći izborni prag od pet posto. Samostalno su se natjecale tri političke stranke, bilo je 15 koalicija, oko 20 neovisnih lista, a za pet mjesta nacionalnih manjina natjecalo se 30 kandidata. U 10 izbornih jedinica razmjernim sustavom biralo se 140 zastupnika. Hrvatska dijaspora birala je u 11. izbornoj jedinici, a njihov broj je utvrđen tzv. nefiksnom kvotom (procjena oko 6 zastupnika).

Najviše zastupnika, 71, u Sabor je ušlo sa zajedničke liste SDP-a i HSLS-a, HDZ-u je pripalo 46 mandata, koaliciji HSS-a, LS-a, IDS-a, HNS-a i ASH 24, a koaliciji HSP-HKDU pet zastupničkih mandata. Na sljedeće izbore (koji bi se, prema najavama, trebali održati sredinom jeseni ove godine ili na proljeće iduće) hrvatski će građani prvi put od uspostave samostalne Hrvatske birati prema istom izbornom zakonu kao i na prethodnima. Izborni je zakon nedavno izmijenjen, ali samo u tehničkom, ne i u sadržajnom smislu. (H)