Trećina rasta vanjskog duga bit će posljedica tečajnih oscilacija, a dvije trećine stvarni rast, pa HBN priželjkuje ozbiljnu raspravu o tom problemu

ZAGREB — Inozemni dug u ovoj bi godini, procjenjuju u središnjoj banci Hrvatske, mogao nominalno porasti i za više od tri milijarde američkih dolara, što znači da bi koncem 2003. svijetu Hrvati dugovali ukupno više od 18 milijardi dolara!

Trećina novog duga, drže u HNB-u, bit će posljedica tečajnih oscilacija, no dvije trećine tog iznosa stvarno je povećanje duga. U središnjoj banci, u kojoj je na sjednici Savjeta HNB-a u srijedu razmatrano pitanje rasta inozemnog duga, službeno nisu još zauzeli stav oko njegove visine (koncem veljače je prešao 16,5 milijardi $), ali kako se saznaje, u HNB-u priželjkuju otvaranje ozbiljne rasprave o tom pitanju. U HNB-u smatraju da bi između Vlade i HNB-a trebalo biti i znatno više harmonije kako bi se obuzdao daljnji porast inozaduženja.

To je nužno, jer Hrvatska u uvjetima u kojima se nalazi sebi ne može dopustiti novo povećanje, pa ni zadržavanje postojeće razine vanjskog zaduženja bez negativnih implikacija. Hrvatske stope rasta u najboljem slučaju pokriju otplatu kamata, a uz nizak udio štednje u BDP-u ima i stalni deficit tekućih transakcija, drže u HNB-u, te upozoravaju da bi vanjski dug bio još i veći da nije bilo privatizacijskih prihoda kojih uskoro više neće biti. Kako se teško može računati i na obilatiji priljev stranih investicija, ne čudi zabrinutost središnje banke oko razine duga od 68 posto BDP-a. Osim toga, središnju banku brine i razina deficita tekućeg računa platne bilance, koji je lani bio veći od 1,5 milijardi dolara, što je oko 6,9 posto hrvatskog BDP-a.

U prvom je kvartalu, inače, postignut porast plasmana za oko 5 posto, no kako je u ožujku porast bio neznatan, u HNB-u sumnjaju da banke nisu knjigovodstveno prikazale pravo stanje, odnosno da su koristile druge kanale kako bi izbjegle penalizirajuće blagajničke zapise zbog rasta plasmana iznad 4 posto. Stoga će HNB u poslovne banke uputiti kontrolore. Banke su, inače, u prva tri mjeseca više kreditirale stanovništvo (rast 8,4 posto) nego poduzeća (rast 2,5 posto), što je nastavak trenda koji traje već dvije godine.

Iako je nedavno od MMF-a Hrvatska dobila komplimente za provedbu zacrtanog programa, u središnjoj banci vjeruju da će se taj program za drugi dio godine morati promijeniti. Kriteriji za prva dva kvartala trebali bi biti izvršeni, no situacija je lošija gleda li se cijela godina, kažu u HNB-u. O tome, među ostalim, predstavnicima Hrvatske predstoje ozbiljni razgovori s Misijom MMF-a u svibnju, a prema najavama iz HNB-a, Hrvatska.