Iznos inozemne zaduženosti od 68 posto BDP-a veći je od 60 posto, koliko je uvriježena granica između umjerene i opasne zaduženosti države.

Na rast inozemnog duga utjecalo je slabljenje dolara, ali i stvarno povećano zaduženje države. Na ime tečajnih razlika otpada trećina spomenutog porasta duga. Naime, Hrvatska ima gotovo 70 posto duga u eurima, a inozemna se zaduženost izražava u dolarima. No više od tih tečajnih razlika zabrinjavaju prognoze središnje banke prema kojima će do kraja godine inozemni dug porasti nominalno za još tri milijarde dolara i dosegnuti gotovo 20 milijardi dolara.

Visoki udio inozemne zaduženosti izražene kao omjer u BDP-u imaju i neke druge tranzicijske zemlje, poput, primjerice, Bugarske i Estonije. No veliki problem za Hrvatsku predstavlja upravo dinamika rasta toga duga, kao i struktura njegove otplate. Samo u ovoj godini na naplatu zajedno s kamatama dolazi ili je već stiglo ukupno 1,9 milijardi dolara inozemnog duga. U 2004. na naplatu dolazi ukupno 2,78 milijardi dolara, a u 2005. godini 2,61 milijarda dolara. Tek se u 2008. godini taj iznos smanjuje na prihvatljivih 1,13 milijardi dolara.

Posljednje upozorenje iz središnje banke o neodrživosti takvog trenda inozemnog zaduživanja treba shvatiti ozbiljno osobito u izbornoj godini. Vlada, naime, unatoč drukčijim najavama olako počinje izdavati državna jamstva nizu posrnulih poduzeća, a ne čini gotovo ništa da bi promijenila staru praksu otplate starih dugova novim zaduživanjem. Iz HNB-a upozoravaju upravo na to - na dugoročnu neodrživost financiranja starih dugova novim zaduženjima, jer će uz postojeću razinu zaduženosti i cijena novih kredita biti sve viša.