Vjesnik: 29. 04. 2003.

Ashdown: Prijam istočnojadranskih zemalja u EU ne treba biti čin milosrđa

Uvjerili smo se da regionalna suradnja daje najbolje rezultate ako se odvija kroz konkretne projekte, kazao Picula/ Italiji je vrlo stalo do ove inicijative kojom se uspostavlja još jedan važan instrument ohrabrenja i potpore zemljama istočnog Jadrana na njihovom putu prema EU, rekao talijanski ministar vanjskih poslova

SARAJEVO, 28. travnja - Ministri vanjskih poslova zemalja jadranske regije okupili su se u ponedjeljak u Sarajevu ne bi li promovirali novi projekt regionalne suradnje koji financiraju Europska komisija te talijanska vlada i sedam jadranskih pokrajina te države.

Hrvatsku na skupu predstavlja ministar vanjskih poslova Tonino Picula, a u Sarajevo su doputovali i šefovi talijanske i albanske diplomacije, Franco Frattini i Ilir Meta. Srbiju i Crnu Goru predstavlja crnogorski ministar Dragiša Burzan.

Programu »Interreg III A« cilj je bolje povezivanje zemalja istočnog Jadrana i njihova daljnja stabilizacija, što je preduvjet priključenju EU. Za projekte u energetici, razvitku malog i srednjeg poduzetništva, kulturi, zaštiti okoliša i infrastrukturi predviđena je potpora od 101 milijuna eura koji bi trebali biti utrošeni do 2006. godine.

Ministri su potpisali i zajedničku izjavu u kojoj je naglašena vrijednost Programa kojemu je cilj promoviranja stabilnosti i prosperiteta u području.

»Hrvatska s velikim optimizmom prilazi početku "Interrega III A". Svih pet zemalja, koje ovdje predstavljamo kao ministri vanjskih poslova, članice su jadransko-jonske i srednjoeuropske inicijative i imaju iza sebe plodno iskustvo međudržavne suradnje u regiji. Uvjerili smo se da regionalna suradnja daje najbolje rezultate ako se odvija kroz konkretne projekte«, kazao je Picula, naglasivši da Hrvatska, kao zemlja koja je aplicirala za članstvo u EU, gleda na taj program i u svjetlu proširenja EU-a. Ocijenio je da će za europsku integraciju zemalja istočnog Jadrana veliku važnost imati talijansko predsjedanje EU-om.

Picula je istaknuo važnost koju Hrvatska pridaje ostvarenju projekta Jadransko-jonske autoceste, preko koje bi i kopnenim putem sve talijanske regije bile povezane s cijelom dužinom istočnoga Jadrana. I Frattini je rekao da je izgradnja te auto-ceste jedno od najvažnijih europskih prometnih projekata.

Podsjetio je da je talijanska vlada izravno sponzorirala nastavak projekta »Interreg«, koji je započet još 1990. godine. »Italiji je vrlo stalo do ove inicijative, kojom se uspostavlja još jedan važan instrument ohrabrenja i potpore zemljama istočnog Jadrana na njihovom putu prema EU. Ovime se potvrđuje volja za uspostavu prave europske jadranske regije«, kazao je Frattini i najavio da će Italija, predsjedajući Unijom, podupirati sve inicijative sa ciljem približavanja jugoistočne Europe Uniji.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown kazao je da prijam istočnojadranskih zemalja u EU ne treba biti čin milosrđa, nego da one svojim ulaskom u europsku obitelj trebaju donijeti nove vrijednosti te pokazati da granice među državama nisu prepreka, nego prilika za suradnju i trgovinu.

Picula i Burzan o odnosima Hrvatske i Crne Gore

Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Crne Gore, Tonino Picula i Dragiša Burzan, ocijenili su u ponedjeljak u Sarajevu odnose između dviju država dinamičnim i dobrosusjedskim. Pozdravili su i uspješnu provedbu Protokola o Prevlaci, istaknuvši rad zajedničke policijske posade koja od 1. travnja nadzire to područje, te proces razminiravanja koji se uspješno provodi.

Picula i Burzan suglasni su da bi se izgradnjom graničnog prijelaza Sutorina-Karasovići (Debeli Brijeg) znatno poboljšali uvjeti za daljnje unapređenje odnosa na području gospodarstva i turizma. Ministar Picula izvijestio je crnogorsku stranu o procesu približavanja Hrvatske EU, a ministar Burzan je istaknuo potporu Crne Gore hrvatskim nastojanjima. Zamolio je pritom za pomoć i prijenos hrvatskih iskustava.

Burzan je informirao hrvatsko izaslanstvo o trenutačnoj društvenoj i političkoj situaciji u Crnoj Gori te o novoj zajednici sa Srbijom, istaknuvši nove carinske stope kao najveći problem i prijetnju daljnjim reformama.

Picula je pozdravio napredak u demokratskim procesima u Srbiji i Crnoj Gori. Sugovornici su se suglasili da je prioritet intenziviranje gospodarske suradnje.

Burzan je pozvao Piculu da u skoro vrijeme i službeno posjeti Crnu Goru.

Alenko Zornija