Vjesnik: 29. 04. 2003.

Nepotpun sustav nadzora nad tri tajne službe

Kada će biti osnovan Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, na čijem čelu bi trebao biti predstojnik, a činilo bi ga 10 do 20 obavještajno-sigurnosnih stručnjaka? / Vrhovni sud daje ovlaštenja Protuobavještajnoj agenciji za prisluškivanja i tajna praćenja / Dr. Žarko Puhovski zamjera vlasti nepostojanje zakonom propisanog Vijeća za civilni nadzor tajnih službi pri Hrvatskom saboru

Usuglašavanje mišljenja u vezi s imenima šefova triju tajnih službi u Hrvatskoj između predsjednika i premijera te potvrda kandidata u Hrvatskom saboru, samo je dio posla koji treba biti obavljen da bi ozakonjeno ustrojstvo djelovanja i nadzora tajnih službi zaživjelo u praksi.

Kada je prošle godine Sabor usvojio novi Zakon o sigurnosnim službama, na papiru je rekonstruiran dotadašnji sustav djelovanja i nadzora obavještajne zajednice. Umjesto četiriju dotadašnjih službi: Službe za zaštitu ustavnog poretka (SZUP), Hrvatske izvještajne agencije (HIS), Sigurnosno-informativne službe (SIS) i Vojno-obavještajne službe (VOS), ustrojene su samo tri. SZUP je preimenovan u Protuobavještajnu agenciju (POA) i izdvojen je iz sustava MUP-a u posebnu Vladinu agenciju. SIS i VOS su ujedinjeni u vojno-sigurnosnu agenciju unutar MORH-a.

HIS je preimenovan u Obavještajnu agenciju (OA). Kako je novim zakonom ukinut Ured za nacionalnu sigurnost koji je bio u sustavu Ureda predsjednika, a njegov je dio bio HIS, OA je utemeljena kao posebna Vladina agencija, istovjetno kao i POA.

S obzirom na to da je Ured za nacionalnu sigurnost za vrijeme HDZ-a, ali i sve do spomenute zakonske promjene, bio tijelo unutar Ureda predsjednika koje je operativno nadziralo sve tajne službe, a da su novim zakonom tajne službe uspostavljene kao Vladine agencije, valjalo je iznaći i nova rješenja za ustrojavanje novih tijela koja bi koordinirala i nadzirala te službe na relaciji Ured predsjednika - hrvatska vlada.

Riješeno je da će se utemeljiti Vijeće za nacionalnu sigurnost kao najviše tijelo izvršne vlasti koje će regulirati djelovanje tajnih službi. Sastav tog vijeća čine: predsjednik Stjepan Mesić, premijer Ivica Račan, potpredsjednik Vlade Goran Granić, ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, ministrica obrane Željka Antunović, ministar vanjskih poslova Tonino Picula i načelnik Glavnog stožera Republike Hrvatske Josip Lucić. Javnosti, međutim, još nije poznato je li se to vijeće u spomenutom sastavu dosad službeno i sastalo.

Kao administrativno i stručno tijelo Vijeća zamišljeno je osnivanje ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na čelu ureda trebao bi biti predstojnik, a činilo bi ga 10 do 20 obavještajno-sigurnosnih stručnjaka. Ti stručnjaci ne bi mogli biti zaposleni u OA, POA i VSS-u.

Nije poznato je li taj ured ustrojen, ali prema izjavi premijera Račana, uoči potpisivanja odluke da podržava Franju Tureka i Damira Lončarića za šefove POA i OA, da će biti i novih kadrovskih rješenja u obavještajnom sustavu, za pretpostaviti je da je mislio na ustrojavanje Ureda Vijeća nacionalne sigurnosti.

Svojedobno je stručnjak za sigurnost dr. Vlatko Cvrtila ustvrdio da je izvjesno kako se od svih novim zakonom predviđenih tijela sastaje i radi Savjet za nacionalnu sigurnost. To je koordinacijsko tijelo između Ureda predsjednika i Vlade, a čine ga šefovi obavještajnih agencija i predsjednikovi savjetnici za nacionalnu sigurnost i obranu.

U starom sustavu ministar unutarnjih poslova donosio je samostalno odluku prema kojoj SZUP može primijeniti mjere prisluškivanja i tajne pratnje. Novim je pak zakonom ta ministrova ovlast ukinuta, a POA takvu suglasnost treba tražiti od Vrhovnog suda.

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost parlamentarno je tijelo kontrole obavještajno-sigurnosnog sustava. Da bi nadzor nad tajnim službama postao trajniji od političkih promjena i utjecaja, novi je zakon zamislio da se pri Saboru treba osnovati i Vijeće za civilni nadzor tajnih službi. To bi vijeće nalikovalo Vijeću HRT-a, odnosno činili bi ga predstavnici civilnog života, nevladinih udruga, nezavisni intelektualci. Zbog neosnivanja Vijeća za civilni nadzor tajnih službi, predsjednik HHO-a dr. Žarko Puhovski uputio je ozbiljne prigovore političarima.

Željko Peratović