Drugi po redu sastanak uslijedio je nakon godine dana primjene dvostranih odnosa Zagreba i Bruxellesa u praksi. A to znači da su se na tapetu našle sve teme od obostranog interesa. Što je posebno zanimljivo, radni je sastanak testirao i način djelovanja »Velike Europe« jer su mu, koristeći pravo dobiveno stavljanjem potpisa na pristupne sporazume, prisustvovali i predstavnici zainteresiranih pristupajućih zemalja Slovenije, Poljske i Mađarske. Rezime je sa strane EU-a: Hrvatska je postigla «zamjetan napredak», kako je rekao direktor Komisijine Opće uprave za vanjske poslove Robert. Priebe koji je prvi put sudjelovao na takvome »proširenom« skupu.

Šaren i golem dnevni red obilježile su klasične teme odnosa EU i Hrvatske: političke uz neke očekivane, gotovo konfekcijske primjedbe (suradnja s Tribunalom u Haagu, demokratizacija medija, zaštita manjina, povratak izbjeglica), te gospodarske, na čelu »dvostranim trgovinskim pitanjima«. Šećerna afera, tvrde obje strane, nije više afera, »ona ne postoji jer se rješava odličnom suradnjom«, smatra voditeljica izaslanstva RH Olgica Spevec. Ipak, konačno rasplitanje te afere još se nije dogodilo, osim što je jedna od Unijinih članica, inače najveći uvoznik šećera iz Hrvatske, Italija, selektivno povukla obvezu stavljanja depozita na izvozne kontigente. A to bi značilo da zaštitna mjera nije povučena već se primjenjuje na, recimo, svakom 30. kamionu.

Iako je hrvatska strana uredno predala svu dokumentaciju i nastavila informirati o mjerama, Unija još nije ispunila obećanje da će povući zaštitne mjere. EU kasni i u ispunjavanju obećanja važnih za gospodarstvo Hrvatske. Pitanje uključenja Hrvatske u paneuropsku kumulaciju podrijetla znači mogućnost da se na tržište EU izvoze hrvatski proizvodi s registriranim uvezenim sastavnim elementima. No, to je još točka dnevnoga reda umjesto da je već početkom ove godine postao, kako je obećavano, element koji će pospješiti hrvatski izvoz na otvoreno Unijino tržište.