Vjesnik: 05. 05. 2003.

Iz Šuškovih transkripata nastat će nove optužnice

Sadržaj Šuškovih transkripata ukazuje i na pokušaj da se iz Haaga na pravnoj osnovi formulira sudjelovanje Hrvatske u bosanskohercegovčakim ratnim i političkim zbivanjima od 1993. nadalje / Službeni optimisti s kojima je »Vjesnik« razgovarao tvrde da će prve optužnice doći tek na jesen / Pesimisti kažu da će već početak ljeta proći u znaku novih optužnica i da je njihov sadržaj ispisan upravo u Šuškovim transkriptima

ZAGREB, 4. svibnja – Zašto je haaško tužiteljstvo od Hrvatske tražilo tzv. Šuškove transkripte?

Odgovor na pitanje je višeslojan. Kako Međunarodni kazneni sud od početka radi na principu vage, bilo je jasno da će se, nakon uhićenja i procesuiranja Slobodana Miloševića, jaka politička osoba tražiti i na hrvatskoj strani. Okolnosti su bile takve da su dva glavna politička čimbenika, dr. Franjo Tuđman i Gojko Šušak, u međuvremenu umrli. Time je haaško tužiteljstvo došlo u situaciju da politički odgovorne u sklopu svojih ovlasti traži posrednim putem. Jedan od tih posrednih puteva su i Šuškovi transkripti.

Boraveći nedavno u Zagrebu, Carla del Ponte zapravo je nastavila tužiteljski rad od prošle jeseni, kad su pred njenim istražiteljima na Selskoj cesti odgovarali što vojni, a što politički istaknuti ljudi u zemlji devedesetih godina, njih 12. Nije čudo što je ispitivanje admirala Davora Domazeta tada prekinuto onoga trenutka kad su se ispitivači približili vojnim i političkim odnosima Hrvatske i susjedne BiH.

Na popisu saslušanih bio je i general Mladen Markač. Njegova je karijera počela u policijskim postrojbama, nastavila se političkom funkcijom zastupnika u hrvatskom parlamentu, a potom krunu i generalski čin dobila ulogom u Hrvatskoj vojsci. Markač je najprije saslušan kao svjedok, a za haaške prilike vrlo brzo i kao osumnjičenik.

Od prošlog ljeta do danas iznad Hrvatske je lebdio »slučaj Bobetko«, opterećujući zagrebačko-haaške odnose činjenicom da mu optužnica nije uručena, iako je bila dostavljena u Zagreb.

Što sad u tom nizu osoba i događaja znače Šuškovi transkripti? Sadržavaju li oni izravno ili neizravno naznake odgovornosti onih ljudi koji su obavljali istaknute i političke i vojne dužnosti?

Haaški izvori tvrde Vjesniku da su sve optužnice na kojima tužiteljstvo trenutno radi u statusu tajnih dokumenata ekipe Carle del Ponte. Neka ranija iskustva su pokazala da informacije cure na sve strane čim disciplina istražiteljskih ekipa malo popusti. A onda slijede nategnuti politički i pravni odnosi sa Zagrebom, s kojim se inače dobro surađuje.

Zato, iako je od posjeta Carle del Ponte Ivici Račanu u Banskim dvorima prošlo već 20-ak dana, u javnosti i dalje »netko zna« da su optužnice napisane, čak i da su ostavljene u Zagrebu da bi se aktivirale onda kad to tužiteljici bude odgovaralo.

Posljednja se tvrdnja naslanja na jesensko iskustvo. Boraveći u Zagrebu sredinom listopada Carla del Ponte je, ne govoreći svojim hrvatskim sugovornicima, u Uredu na Selskoj ostavila pozive za svjedoke i osumnjičenike koji su potom, krajem listopada, u studenom i prosincu, ispitivani u Uredu. Prema nekim izvorima, ona je čak u Zagrebu i potpisala te pozive.

S obzirom na to da u zagrebačkom Uredu Haaškog suda, kad nema ispitivanja, boravi samo dvoje ljudi koji za tužiteljstvo i Sud obavljaju administrativne poslove, nije moguće prodrijeti u eventualnu tajnu o ostavljenim optužnicama. Ako bi takva informacija i procurila u hrvatsku javnost, znalo bi se tko ju je dao i znalo bi se kome bi Haag morao uručiti otkaze.

Međutim, sadržaj Šuškovih transkripata ukazuje i na pokušaj da se iz Haaga na pravnoj osnovi formulira sudjelovanje Hrvatske u bosanskohercegovčakim ratnim i političkim zbivanjima od 1993. na dalje. Izgleda da je Tuđmanova »salveta« suviše olako shvaćena. Njena je dimenzija i uloga Hrvatske u bosanskom ratu, smatra se, minorna u odnosu na ono što se tijekom haaškog suđenja može čuti o ulozi Slobodana Miloševića. Hoće li Haag i dalje tražiti hrvatske kopče u bosanskom ratu, vidjet će se vrlo brzo.

Službeni optimisti s kojima je Vjesnik razgovarao tvrde da će prve optužnice doći tek na jesen. Pesimisti, koji su dosad na žalost uglavnom bili u pravu, tvrde da će i početak ljeta proteći u znaku novih optužnica. A njihov je sadržaj ispisan upravo u Šuškovim transkriptima.

U presudama Mladenu Naletiliću i Vinku Martinoviću transkripti su igrali vrlo važnu ulogu. Sudeći prema informacijama do kojih je Vjesnik došao, upravo će se osporavanjem transkripata pokušati pronaći razlozi za žalbeno pobijanje obiju presuda. Obrana tvrdi da su to nezakoniti akti, prikupljeni na nezakonit način. Kako je moguće da se Haaški sud u dokazivanju odgovornosti dvojice osuđenika poslužio nezakonitim sredstvima?

Pravnički gledano, Haaški sud je u mogućnosti da se koristi i tim dokaznim sredstvima i kao presedan ih uvrsti i u buduću praksu Suda. Jasno je da se na to ne mogu osloniti nacionalni sudovi, jer je kod njih takva presedanska praksa sasvim isključena.

U tim okolnostima, Šuškove transkripte valja shvatiti sasvim ozbiljno. Možda čak ne bi trebalo ni čekati optužnice nego pravničkom analizom utvrditi ne samo tko bi nego i prema kojoj osnovi mogao biti optužen u skladu s ulogom koju ti transkripti opisuju.

Vlado Rajić