Vjesnik: 08. 05. 2003.
Jesu li uistinu svi došli na red
IVAN ŠABIĆ
Carla del Ponte, glavna tužiteljica Haaškoga suda, uskoro će - ako je vjerovati dužnosnicima upućenim u haaška zbivanja - u Sarajevo donijeti zapečaćene optužnice protiv većeg broja nekadašnjih hrvatskih i bošnjačkih vojnih i političkih dužnosnika. (Glasnogovornik sarajevskog ureda Haaškoga suda tu je informaciju nazvao medijskim špekulacijama, no one se, kada je riječ o toj instituciji, obično pokažu točnima.)
Spomenuti izvori navode i imena osoba koje Del Ponte kani optužiti (ili je to možda već učinila), na temelju čega se može zaključiti da će Haaško tužiteljstvo kad-tad obraditi i zločine koje su bošnjačke snage počinile nad Hrvatima.
Zločine koje su tijekom sukoba HVO-a i Armije BiH Hrvati počinili nad Bošnjacima u srednjoj Bosni Tužiteljstvo je, kao što je poznato, obradilo u vrlo kratkom roku, ispisavši pritom povelik broj optužnica protiv pripadnika HVO-a, od »običnih« vojnika do generala, uključujući i nekolicinu onih koji - kako se kasnije pokazalo - sa zločinima nisu imali nikakve veze. Optužnica za zločin u Stupnom Dolu, temeljem koje je nedavno uhićen Ivica Rajić, kao i optužnica protiv generala Tihomira Blaškića te Darija Kordića i Marija Čerkeza, kojima su, uz ostalo, pokriveni zločini nad mještanima bošnjačkog sela Ahmići, podignute su još prije službenog okončanja rata u BiH. Lokaliteti na kojima su počinjeni najveći zločini nad Hrvatima (Uzdol, Doljani, Križančevo, Dusina, Bugojno...) ostali su neobrađeni, a Tužiteljstvo se i u razdoblju nakon okončanja rata njima nije ozbiljnije bavilo, iako su postojali nepobitni i lako pribavljivi dokazi o svemu što se na tim lokalitetima dogodilo, tako da su prve optužnice za zločine nad Hrvatima počinjene tijekom sukoba HVO-a i Armije BiH podignute tek 2001.
Ako su točne informacije o najnovijim optužnicama, većina njih će ih se odnositi na zločine HVO-a (Del Ponte će donijeti optužnice protiv nekadašnjih čelnika Herceg-Bosne, najvjerojatnije temeljene na zapovjednoj odgovornosti), ali i jedna (ili više njih?) za zločine nad Hrvatima u Bugojnu.
Iz Haaga, istina, od početka tvrde da će svi odgovorni za ratne zločine »doći na red«. No, vrijeme iščekivanja da se to i dogodi ujedno je bilo i vrijeme u kojem je o ratu u BiH - dobrim dijelom i na temelju aktivnosti Haaškoga suda - stvorena predodžba koja umnogome odudara od onoga što se stvarno događalo, što nesumnjivo bitno utječe na politički položaj konstitutivnih naroda u BiH.