Slobodna Dalmacija: 08. 05. 2003.

HRVATSKO IZASLANSTVO DANAS ĆE SE U BRUXELLESU MORATI SUOČITI SA ZAHTJEVOM NATO-a DA RH VRATI STANARSKA PRAVA IZBJEGLIM SRBIMA

Stanari drugog reda

ZAGREB — NATO savez ne odustaje od zahtjeva da Hrvatska vrati izbjeglim Srbima stanarska prava na imovinu koju su napustili nakon Oluje. S tim zahtjevom suočit će se danas i hrvatsko izaslanstvo predvođeno ministrima Željkom Antunović i Toninom Piculom na sastanku sa čelnicima NATO-a u Bruxellesu. NATO, baš kao i OESS i Europska unija, prigovara hrvatskim vlastima da nije na zadovoljavajući način riješila pitanje povratka imovine i stanarskih prava izbjeglim građanima srpske nacionalnosti. Zahtjevi iz NATO-a izjednačavaju stanarsko pravo i privatno vlasništvo, odnosno omogućavaju podnositeljima zahtjeva koji su izgubili stanarsko pravo nakon Oluje da traže pravo vlasništva ili odgovarajuću odštetu.

Željka Antunović izjavila je svojedobno kao potpredsjednica Vlade da Hrvatska neće dopustiti izjednačavanje stanarskog prava i privatnog vlasništva, ali je ministar obnove Radimir Čačić u međuvremenu najavio mogućnost da se povratnicima koji to zatraže daju povoljni krediti u okviru projekta poticane stanogradnje ili da im država plaća najam.

Predsjednik Republike Stjepan Mesić odbacio je mogućnost povratka stanarskog prava, nazivajući ga "derivatom društvenog vlasništva" koje je u Hrvatskoj ukinuto. Time je, tvrdi Mesić, prestao i institut stanarskog prava.

Dubravka Mišković, pravnica Građanskog odbora za ljudska prava, godinama se bavi zahtjevima izbjeglih građana srpske nacionalnosti da im se vrati stanarsko pravo oduzeto zakonom iz 1995. godine. Ona podsjeća da je svim izbjeglim Srbima koji se nisu vratili u svoje stanove u roku od šezdeset dana oduzeto stanarsko pravo, iako se znalo da se oni sigurno neće vratiti.

- Oni su bili diskriminirani, naročito srpski građani izbjegli iz područja oslobođenih akcijom Oluja. Nitko se nije vratio u zakonskom roku - kaže Mišković te dodaje kako su neke nevladine udruge tražile da se tim građanima stanovi daju u najam, ali država to nije prihvatila.

Umjesto toga, država je pozvala izbjegle Srbe da se jave na natječaje za stanove, ali su se oni nalazili na dnu liste prioriteta - iza stanovnika prognaničkih naselja i naseljenih Hrvata iz BiH. U situaciji kad je institut stanarskog prava ukinut, a od toga prošlo već skoro sedam godina, Dubravka Mišković predlaže da se srpskim povratnicima omogući da u svoje stanove - barem one koji su slobodni - uđu uz pomoć ugovora o najmu te da im se nakon toga omogući otkup. Jasno, to se odnosi na stanove koji su prazni ili su bespravno naseljeni.

Ako su stanovi zauzeti, odnosno već dani na otkup, tada bi se srpskim povratnicima trebao pronaći drugi odgovarajući stan, otprilike iste kvadrature i vrijednosti. Dubravka Mišković misli da će se država teško odlučiti na davanje novčane protuvrijednosti za već otkupljene stanove.

- Država je velika sredstva izdvojila za stanarsko zbrinjavanje izbjeglih Hrvata, pa zašto ne bi i za građane srpske nacionalnosti kojima je oduzeto stanarsko pravo - zaključuje pravnica GOLJP-a.

Milorad Pupovac, predsjednik Srpskoga narodnog vijeća, ne želi razmišljati o alternativama. "Stanarsko pravo ciljano je ukinuto i konzumirali su ga svi osim pripadnika srpske etničke zajednice", kaže on, napominjući kako se ne slaže s onima koji su prvo oduzeli stanarsko pravo izbjeglim Srbima, a onda drugima dali mogućnost otkupa tih stanova.

- Zbog političkog nasilja građanima srpske nacionalnosti oduzeto je pravo otkupa njihove imovine - ističe Pupovac, predlažući da država omogući srpskim povratnicima da otkupe stanove koji su prazni ili otkupljeni i na raspolaganju države.

Tomislav KLAUŠKI