Vjesnik: 10. 05. 2003.
»Nikad se nije dogodi
lo da Unija pregovara sa zemljom koja nije ispunila političke kriterije«Zemlje članice EU-a morat će odgovoriti na dva pitanja: može li Hrvatska dobiti status kandidata i kada mogu započeti pregovori / Hrvatska mora u sljedećih 12 mjeseci ispuniti političke kriterije, a tri su ključna pitanja: puna suradnja s Haaškim sudom, povratak izbjeglica i reforma pravosuđa
ZAGREB, 9. svibnja - Hrvatska je ove godine Europski tjedan obilježila napravivši, prvi put, znatan napredak u EU-integracijama. Nakon službenog zahtjeva za punopravno članstvo Europska je komisija započela proces procjene hrvatske sposobnosti. O hrvatskim perspektivama u tom procesu razgovarali smo sa šefom delegacije Europske komisije u Hrvatskoj, veleposlanikom Jacquesom Wunenburgerom.
• Zbog posljednjih događaja Hrvatsku je zahvatio svojevrsni euroentuzijazam. Kako vi vidite napredak Hrvatske u prošlih nekoliko mjeseci?
- Hrvatska je napravila znatan napredak u administrativnim prilagodbama i reformama unutarnjeg tržišta, čak i po pitanju političkih kriterija. Hrvatska je usvojila zakon o medijima, zakon o manjinama. Primijećeno je, međutim, da je najveći dio napretka na političkom planu napravljen samo nekoliko tjedana prije nego što je upućen zahtjev za punopravno članstvo. To je za nas dobar signal. Ono što je za Hrvatsku izuzetno važno je da u potpunosti ispuni političke kriterije. Europska komisija priprema mišljenje o hrvatskom zahtjevu i o tom će se mišljenju raspravljati na Vijeću ministara sljedeće godine, najvjerojatnije na proljeće. Zemlje članice će morati odgovoriti na dva pitanja: može li Hrvatska dobiti status kandidata i kada mogu započeti pregovori. Mislim da će odgovor na prvo pitanje biti pozitivan. U prošlosti Europske unije nije se dogodilo da su pregovori započeli sa zemljom koja nije ispunila političke kriterije. Turska je, primjerice, zemlja kandidat, no nije u potpunosti ispunila kopehagenske kriterije i pregovori nisu otvoreni.
• Što Hrvatska mora učiniti da bi izbjegla taj scenarij?
- Hrvatska mora ciljati da u sljedećih 12 mjeseci ispuni političke kriterije. Tri su ključna pitanja: puna suradnja s Haaškim sudom, povratak izbjeglica i reforma pravosuđa.
• Rokovi za ispunjenje su veoma kratki. Što vam govori činjenica da su svi pomaci u vezi s političkim kriterijima učinjeni u posljednji čas?
- Teško je na to odgovoriti. Svi elementi suradnje s Haaškim sudom ne tiču se samo izručenja nego i predaje dokumentacije i o tome mi ne znamo detalje. Tu procjenu mora napraviti Haaški sud. Istina, opći je dojam da je Vlada djelovala nakon pritiska da bi ispunila zadane rokove. No, mislim da se situacija ipak mijenja. Istina je da je u vezi s generalom Bobetkom bilo problema, no general Bobetko je bio visoko cijenjena osoba u Hrvatskoj. Možda bi se moglo dogoditi da, u slučaju novih optužnica, situacija bude lakša. Mislim, također, da se javno mišljenje u Hrvatskoj mijenja. Uhićen je gospodin Rajić, pa to nije izazvalo prosvjede na ulicama. No, ono što, prema mom mišljenju, još nedostaje je da Vlada nije nikad jasno kazala da je suradnja s Haaškim sudom u hrvatskom nacionalnom interesu. Najbolje što su učinili dosad je da su kazali kako Hrvatska mora ispunjavati svoje međunarodne obveze. To pitanje nikada nije bilo uvršteno kao vrijednost po kojoj se ratnim zločincima treba suditi. To je šteta.
• Mnogo se u posljednje vrijeme naglašavaju razlike u stavovima Vlade i međunarodnih predstavnika o povratku izbjeglica, posebice kad je riječ o stanarskom pravu. Kako bi se trebao riješiti taj problem?
- Prema onome što znam, dogodili su se pomaci. Izgleda da se ozbiljno shvaćaju preporuke Europske komisije. Očekujem daljnje pomake, posebice kad je riječ o stanarskom pravu, za one koji se žele vratiti.
• U lipnju će u Solunu biti održan skup EU-a čiji će dobar dio biti posvećen zemljama zapadnoga Balkana. Što se može očekivati od tog skupa?
- U ovom trenutku traju pripreme pa ne možemo još govoriti o konkretnim stvarima. U isto vrijeme imamo očekivanja iz regije koja su malo previsoka. Osobno bih bio vrlo iznenađen kad bi solunski skup donio neki novi Marshallov plan. Sasvim će sigurno biti poslan politički signal, ali i otvaranje brojnih instrumenata i okvira za regiju.
• Tiče li se taj okvir i jače financijske pomoći zemljama, jer mnogi smatraju da je CARDS nedostatan?
- Ponavljam, neće biti Marshallova plana jer je financijski okvir Unije određen do 2006. godine. No, neki instrumenti, neki programi bi mogli postati dostupni.
• U Hrvatskoj se u posljednje vrijeme priča o 2007. godini kao čarobnoj za hrvatski uspjeh u EU. Smatrate li te rokove realnim?
- Prije svega, dobro da je Hrvatska sama sebi zadala rokove jer to ima mobilizirajući učinak. Istina je da su ti rokovi jako ambiciozni. Ako uzmemo u obzir potrebnu i nezaobilaznu proceduru, pregovori o punopravnom članstvu bi mogli započeti 2004. godine. Po izjavama hrvatskih političara nije jasno žele li ući u EU na početku, u siječnju 2007., ili na kraju. Pod pretpostavkom da se to želi postići početkom 2007., jer je to rečeno Rumunjskoj i Bugarskoj, to bi značilo da, zbog procedura ratifikacije, pre
govori moraju biti završeni do kraja 2006. godine. To znači da bi pregovori započeti sredinom 2004. trebali završiti do kraja 2005.• Mi ovdje govorimo o samo godinu i pol dana za pregovore. Može li Hrvatska to?
- Ako pogledamo iskustva drugih u pregovorima s EU-om, ima mnogo zemalja koje su to uspjele, poput Irske. Velika Britanija i Danska uspjele su to 1973. godine, no to je bilo u vrijeme kad acquis communatauire nije izgledao ni izbliza kao danas. No, istina je da je Hrvatska poduzela neke korake unaprijed, poput odgovora na pitanja Europskoj komisiji i prije nego što su ta pitanja došla, na temelju ranijih upitnika, da bi se proces ubrzao.
• Postoji li opasnost da, bude li Hrvatska kasnila s rokovima, Unija odluči da se više neće širiti? Hoće li ponašanje i snalaženje novih 10 članica također utjecati na takvu odluku?
- Postoji rasprava u europskim glavnim gradovima i Bruxellesu o tome gdje će biti granice EU-a. No, to se ne odnosi na ovu regiju. To je jasno izjavio i Romano Prodi. Ne trebate se zbog toga brinuti.
»Nemojte da pitanja EU-a postanu temom razdora«
• Ključno pitanje koje je ovog tjedna postavljeno hrvatskim predstavnicima u NATO-u je hoće li Hrvatska moći zadržati reformski ritam potreban za EU, s obzirom na to da ćemo uskoro imati parlamentarne izbore. Može li to usporiti približavanje Uniji?
- To bi se moglo dogoditi, jer vlade u toj situaciji moraju poduzeti korake i mjere koji mogu biti nepopularni. Uvijek kad razgovaram s političarima u Hrvatskoj kažem im: Molim vas, nemojte da pitanja EU-a postanu temom razdora. EU-integracije zahtijevaju minimalni konsenzus. Razgovarao sam s političkim liderima o pitanjima koja smo maloprije spominjali i svi su mi rekli da to neće isticati u predizbornoj kampanji i da će se više koncentrirati na ekonomska pitanja. Vidjet ćemo što će se dogoditi, no čini mi se da su to politički lideri shvatili.
• Što se događa ako stranka kaže da je za EU, ali protiv suradnje s Haaškim sudom, kao što znaju izjaviti oporbene stranke?
- Zakon o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom je donesen za vrijeme bivše vlasti, pa je sadašnjoj opoziciji teško govoriti da neće surađivati. Moglo bi se dogoditi da se pregovara sa Sudom o nekim pitanjima, što je u redu, no postoji granica nakon koje se sama suradnja ne smije dovoditi u pitanje. To je pitanje načela.
Bruno Lopandić