Vjesnik: 12. 05. 2003.
Direktoru do tri godine zatvora za neisplatu plaća
Otkazni rok najviše tri mjeseca / Otpremnine trećina bruto plaće po godini staža / Radnicima s više od 20 godina staža jednokratna naknada na burzi od 2000 do 6000 kuna / Inspektori rada dobivaju ovlast da izriču novčane kazne
ZAGREB, 11. svibnja – Vlada, sindikati i poslodavci u ponedjeljak nastavljaju pregovore o izmjenama Zakona o radu (ZOR). Nakon dramatičnog obrata prošlih dana višemjesečni se pregovori privode kraju i očekuje se da će izmjene ZOR-a te deset popratnih zakona biti usvojeni do 1. srpnja.
Prekretnica u pregovorima, koje su u travnju prvo prekinuli sindikati pa poslodavci, dogodila se kada se za pregovarački stol uključio premijer Ivica Račan. Vlada je popustila u vezi s otpremninama za otpuštene radnike, očito ne želeći sukobe sa sindikatima u izbornoj godini. Vlada je prvotno namjeravala prepoloviti iznos otpremnina, zbog čega su sindikati zaprijetili općim štrajkom. Kad je R
ačan popustio, sindikati su zauzvrat odustali od prvosvibanjskog prosvjeda i kao znak dobre volje ugostili premijera i počastili ga maksimirskim grahom.Prema dogovoru Račana i sindikata, umjesto sadašnje pola neto plaće otpremnine će iznositi trećinu bruto plaće po godini staža, a ni jedna otpremnina ne smije biti viša od šest bruto plaća. Otpremnine se, osim za radnike s više od 20 godina staža, praktički neće smanjivati.
Tako će radnik s 15 godina staža umjesto predložene dvije dobiti pet bruto plaća otpremnine, a radnik s 20 godina staža dobit će šest bruto plaća umjesto tri plaća, koliko je Vlada prvo predlagala. Svim otpuštenim radnicima s više od 20 godina staža otpremnine će biti niže od sadašnjih, jer je najviša otpremnina ograničena na šest bruto p
laća.Kao kompenzaciju za niže otpremnine radnici koji ostanu bez posla nakon 20 godina staža primat će novčanu naknadu na burzi tri mjeseca dulje – 15 umjesto 12 mjeseci. I radnici s 10 do 15 godina staža dobivat će naknadu dulje – 13 mjeseci, a nakon 15 do 20 godina staža imat će pravo na 14 mjeseci naknade. Novčane naknade povećat će se sa sadašnjih 900 na 1000 kuna.
Za starije radnike, koji završe na burzi kao tehnološki višak, uvode se i nove jednokratne naknade. Radnik sa 20 godina staža dobit će 2000 kuna naknade, za 25 godina staža naknada je 4000 kuna, a za više od 25 godina rada 6000 kuna.
Iako su poslodavci nezadovoljni zbog dogovora Račana i sindikata, ipak će im se znatno smanjiti troškovi otpuštanja. Otkazni rokovi skraćuju se sa šest na najviše tri mjeseca, pa će poslodavci uštedjeti na isplati plaća u kraćem otkaznom roku.
Uz to, trošak otpuštanja za radnike s više od 20 godina staža za poslodavce se znatno smanjuje zbog nižih otpremnina, a dio troškova otkaza preuzima država. Za povećanje novčanih naknada na burzi te nove jednokratne naknade u sljedećoj će se godini osigurati dodatnih 200 milijuna kuna.
Za nastavak pregovora u ponedjeljak socijalnim je partnerima preostala rasprava o radničkim predstavnicima u nadzornim odborima privatnih tvrtki. Još se treba dogovoriti i o najnižoj plaći, statusu malog poslodavca, kolektivnim radnim odnosima te izmjenama popratnih zakona vezanih uz ZOR.
»Izmjenama 10 zakona prvi put se usklađuje kompletno radno zakonodavstvo. Dosad je velik dio odredbi tih zakona bio u koliziji sa ZOR-om. Sad će se stvoriti pravni okvir koji će omogućiti da se ZOR i provodi u praksi, a kršenja prava radnika sankcioniraju«, ističe Vitomir Begović, predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo, koji koordinira pregovore o Z
OR-u.Izmjene Ovršnog i Stečajnog zakona, Zakona o parničnom postupku te Kaznenog zakona usuglašene su i već su upućene u saborsku proceduru, kaže Begović, a do kraja svibnja bit će pripremljene izmjene i ostalih zakona iz paketa radno-socijalnih propisa.
Izmjenama Kaznenog zakona predviđa se kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine za direktore koji ne isplate plaću u propisanom roku ili radnicima ograniče pravo na zaradu. Kazna zatvora do tri godine čeka i poslodavca koji zaposli radnike na crno bez uplate doprinosa, napominje Begović, a ista kazna slijedi i poslodavcu za kršenje radnih prava i neprovođenje odluke suda.
Inspektori rada ubuduće će dobiti ovlast da za kršenje radnih prava na mjestu izriču novčane kazne. Prema predloženim izmjenama Zakona o parničnom postupku, općinski sudovi se obvezuju da u roku šest mjeseci donesu presudu u radnim sporovima, dok bi se žalbeni postupak morao završiti u roku 30 dana.
Tako bi se ubrzalo rješavanje radnih sporova koji sada traju i po 10 godina. Kako bi se rasteretili sudovi, u pripremi je i model mirenja i arbitraže koji bi se počeo primjenjivati do kraja godine. Da bi se na taj način rješavali i individualni radni sporovi, mirenje i arbitražu treba regulirati kolektivnim ugovorima.
Ljubinka Marković