ULTIMATUM - NE POTPIŠE LI SA SAD-OM UGOVOR O NEIZRUČIVANJU AMERIKANACA MEĐUNARODNOM KAZNENOM SUDU

Od sankcija za nepristupanje ugovoru izuzete su članice NATO-a, bliske saveznice. SAD i zemlje pozvane u NATO, a Hrvatska nije među njima

Hrvatsko-američki odnosi opet bi se mogli naći u lošoj fazi. Ne potpiše li Hrvatska do 1. srpnja Ugovor o nepredaji američkih državljana stalnom Međunarodnom kaznenog sudu u Haagu, SAD će Hrvatskoj ukinuti vojnu pomoć. Istu će mjeru primijeniti i na druge države koje u roku ne potpišu ugovor.

Ponuda stoji pred hrvatskim vlastima od srpnja prošle godine, no odluka je toliko teška da ni do danas nije donesena. U situaciji kad je i sama obvezna na suradnju sa sudom za ratne zločine, Hrvatska bi potpisujući ugovor sa SAD-om o tome da neće izručiti američke državljane stalnom Kaznenom sudu u Haagu prema međunarodnoj zajednici pokazala dvostruko lice, a zamjerila bi se i Europskoj uniji. Kad je taj dokument potpisala Rumunjska, iz Europske komisije i Europskog parlamenta odmah su uslijedili negativni odjeci.

Ako, pak, Hrvatska ne pristupi ponuđenom ugovoru, izgubit će vojnu pomoć, koja bi samo u ovoj godini trebala dosegnuti 5,5 milijuna dolara. U 2000. i 2001. godini ta je pomoć iznosila po četiri milijuna, a prošle godine pet milijuna dolara. No, kako napominju sugovornici iz Vlade, nije riječ samo o vrijednosti te pomoći, nego i o tome da je suradnja u vojnom sektoru najrazgranatiji oblik suradnje sa SAD-om. Nakon kratkotrajne krize u odnosima dviju država uoči rata u Iraku, u kojem Hrvatska nije podržala SAD, Hrvatska si teško može dopustiti izbijanje nove krize. Prema nekim informacijama iz diplomatskih izvora, upravo zbog suradnje na projektima u vojnom području, ova situacija nije lako pala ni američkoj strani. Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Lawrence Rossin jučer je zbog toga bio u Ministarstvu vanjskih poslova. Dokument, kolokvijalno nazvan "Sporazum o članku 98.", prema odredbi Statuta Međunarodnog kaznenog suda u Haagu, u kojem SAD nalazi pravni temelj za takve bilateralne sporazume, potpisale su 32 države. Drugog dana svibnja potpisala ga je i Albanija, iako je ovdje postojala nada da će Hrvatska zajedno s tom državom i Makedonijom, odnosno zemljama potpisnicama Jadranske povelje, tražiti izuzeće. To je izuzeće moguće za neke zemlje, no Hrvatska nije među njima. Američke vlasti neće zbog nepotpisivanja ugovora uskratiti vojnu pomoć članicama NATO-a, bliskim saveznicima i zemljama koje već imaju poziv za ulazak u NATO.

Hrvatska nije ni u jednoj od te tri skupine, pa je diplomacija u svakom slučaju pred velikim zadatkom - izboriti se za razumijevanje EU ili SAD-a, ovisno o tome kakva će biti konačna odluka.

Vjerojatnost da bi Hrvatska morala izručiti kojeg američkog državljanina kaznenog suda u Haagu praktički je ravna nuli, smatra se u političkim krugovima. Inzistiranje SAD-a na potpisivanju Sporazuma o članku 98 zato se smatra vrstom političkog pritiska kako bi se Hrvatska, kao i neke druge države, izjasnila o suradnji sa SAD-om. Upravo zato što se ne mora bojati da bi ikoga morala izručivati, Hrvatska bi mogla potpisati dokument, ali bi se blamirala pred EU. Spas je, smatra se u političkim krugovima, sa SAD-om početi pregovarati.