Vjesnik: 13. 05. 2003.
Je li Tuta platio atentatorima po pet tisuća maraka
Dobroslav Paraga, čelnik HSP-a 1861, još je 1992. protiv čelnih ljudi HVO-a podnio kaznenu prijavu za ubojstvo Blaža Kraljevića / Razgovoru Parage i jednog od navodnih atentatora svjedočio je i zagrebački odvjetnik Zvonimir Hodak / Nakon sporazuma Ante Prkačina i Mate Bobana u Grudama, HOS je rasformiran
ZAGREB, 12. svibnja – Potvrđeno je da Ministarstvo unutarnjih poslova Federacije BiH provodi istragu o ubojstvu zapovjednika HOS-a general-bojnika Blaža Kraljevića i osam pripadnika HOS-a (trojica su bila bošnjačke nacionalnosti) 9. kolovoza 1992., na punktu HVO-a u Kruševu pokraj Mostara. Zasad nije poznato je li temelj istrage, koju je od MUP-a Federaci
je BiH zahtijevalo tužiteljstvo Federacije, kaznena prijava čelnika HSP-a 1861 Dobroslava Parage još iz 1992. godine.Paraga je za Kraljevićevo ubojstvo optužio Brunu Stojića, tadašnjeg predstojnika ureda za obranu Herceg-Bosne, Valentina Ćorića, zapovjednika Vojne policije HVO-a i Mladena Naletilića Tutu, zapovjednika Kažnjeničke bojne iz Širokog Brijega, koja je i otvorila vatru na Kraljevića i njegove ljude.
Paraga godinama ustraje da je riječ o političkom atentatu radi pripreme sukoba s Armijom BiH i podjele Bosne. Istu je kaznenu prijavu, dopunjenu imenom generala HVO-a i HV-a Ivana Andabaka (koji je bio zamjenik Mladena Naletilića Tute u to vrijeme i nalazio se na mjestu u Kruševu gdje je Kraljević ubijen) predao i Haaškom sudu. ujedno, Paraga je zatražio i ispitivanje uloge Ivice Primorca, u to vrijeme Kraljevićeva zamjenika, a kasnije visokog dužnosnika tajnih službi Herceg-Bosne.
Kraljević je ubijen nakon povratka iz Mostara, gdje mu je Vinko Martinović Štela (nedavno u Haagu nepravomoćno osuđen, zajedno s Mladenom Naletilićem Tutom, za kaznena djela ratnog zločina tijekom sukoba HVO-a i Armije BiH), tada zapovjednik HOS-a u Mostaru, dogovorio sastanak s Matom Bobanom.
Blaž Kraljević, povratnik iz Australije, ubijen je dva dana nakon što su snage HOS-a, koje je činilo i do 40 posto Bošnjaka, ušle na područje Trebinja i tjedan dana nakon što je ga je Alija Izetbegović imenovao u Glavni štab Armije BiH u Sarajevu.
O Kraljeviću i HOS-u u ratu u BiH pozitivno je pisao i zagrebački znanstveni časopis »Polemos«. U tom se časopisu tvrdi da je mnogo Bošnjaka pristupalo HOS-u zbog Kraljevićeva stava da BiH najprije treba vojno obraniti, a onda razgovarati o njenom političkom uređenju, kao i zbog toga što je Kraljević priznao Predsjedništvo BiH kao svog vrhovnog
zapovjednika.Kraljevićevu je ubojstvu prethodila i velika napetost između HVO-a i HOS-a. HOS je odigrao važnu ulogu u oslobađanju Mostara, Čapljine, Neuma i Stoca. Potkraj srpnja 1992. samo je u jednom danu 700 pripadnika HVO-a prešlo u redove HOS-a u Čapljini, a slično se dogodilo i u Tomislavgradu, Livnu i Mostaru. Nakon Kraljevićevog ubojstva postojala je mogućnost otvorenog sukoba između HVO-a i HOS-a.
Mediji u Hrvatskoj bliski bivšem ministru obrane Gojku Šušku objavljivali su da je HOS zapravo MOS (muslimanske obrambene snage) i da su se Muslimani spremali, kroz HOS, zabiti Hrvatima nož u leđa. O pokojnom se Kraljeviću pisalo kao o agentu Udbe koji se vratio iz Australije da bi naštetio interesima Hrvata u BiH.
U službenoj verziji događaja u Kruševu Glavni stožer HVO-a je naveo da su se dva vozila s pripadnicima HOS-a odbila zaustaviti na policijskom punktu »ojačanom pripadnicima protuterorističke jedinice (Kažnjeničke bojne, op. a.), te da su HOS-ovci prvi otvorili vatru. Glavni stožer HVO-a ustvrdio je da je od vatre HOS-ovaca usmrćen poručnik Bodulić.
Zanimljivo je da su tijela Blaža Kraljevića i osmorice njegovih suboraca prevezena u Split na obdukciju, prije očevida, a istražna sutkinja iz Mostara izašla je na mjesto zločina dan kasnije.
Da se izbjegne oružani sukob s HVO-om, načelnik Glavnog stožera HOS-a Ante Prkačin (danas privatni poduzetnik iz Slavonskog Broda) sastao se s Matom Bobanom, u Grudama 23. kolovoza 1992. Njih su dvojica potpisala sporazum koji je zapravo rezultirao raspuštanjem HOS-a. Nakon toga su uslijedili otvoreni sukobi između HVO-a i Armije BiH.
Kad je riječ o istrazi MUP-a Federacije BiH, može se pretpostaviti da će obuhvatiti i Merima Galijatovića, nekadašnjeg pripadnika Kažnjeničke bojne, a donedavno svjedoka u slučaju ubojstva zamjenika federalnog ministra MUP-a Joze Leutara.
Galijatović je u ožujku 1993. u razgovoru s Dobroslavom Paragom – a bio je prisutan i tadašnji pravni zastupnik HSP-a zagrebački odvjetnik Zvonimir Hodak – ispričao da je Mladen Naletilić Tuta zapovjedio Kraljevićevo ubojstvo, te da su pripadnici Kažnjeničke bojne, koji su iz tri protuavionske strojnice pucali po HOS-ovcima, svaki od Tute dobili po pet tisuća maraka. Zvučni zapis i transkript tog razgovora posjeduje i haaško tužiteljstvo.
Željko Peratović