ZAGREB, 18. svibnja - »Nema smisla podnositi službeni zahtjev za prijem u Partnerstvo za mir dok je na slobodi bivši oficir Vojske Jugoslavije Veselin Šljivančanin, optužen za ratne zločine pred Haaškim sudom«, poručio je tijekom vikenda srbijanski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović na međunarodnoj konferenciji »Srbija i Crna Gora - put uključivanja u euroatlantske integracije«. Tako je, htijući ili ne, posljednji pravdi nedostupan član »vukovarske trojice«, kojem je optužnica napisana prije gotovo osam godina, sebi uspio naći mjesto u fiktivnoj političkoj trgovini.

Uoči dolaska glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte u ponedjeljak u Beograd, sve su glasnije pretpostavke da Šljivančanin, putem odbora osnovanog za njegovu zaštitu i neimenovanih odvjetnika, traži način za pregovore odnosno neku vrstu nagodbe. (U međuvremenu, prema svjedočenju članova odbora, »živi kao pas«.)

Tvorcem strategije pregovaranja moglo bi se, možda i mimo njegove volje, nazvati srbijanskog ministra unutarnjih poslova Dušana Mihajlovića. On je prije izvjesnog vremena rekao da je policija, tijekom istrage nad osobama povezanim s ubojstvom premijera Zorana Đinđića, terorizmom i tajnim službama, došla do spoznaja prema kojima su za strijeljanja vukovarskih zarobljenika na Ovčari odgovorni zapovjednici teritorijalne obrane, odnosno paravojnih formacija. Pozvao je tada Radića i Šljivančanina da »iskoriste priliku i dobrovoljno se jave domaćim sudovima«, a da će »država pomagati njihovu obranu pred Haaškim sudom, ako do toga dođe«. Radić se napokon predao (što nije zabilježila nijedna kamera), a cinični komentari u beogradskim medijima govore da je samo »nasjeo« na retoriku jednog političara. Šljivančanin nije, tvrde, tako naivan i zato će »on svoju kožu bar pokušati skuplje prodati«.

Poznavatelji ratnog prava tvrde da Mrkšić, Radić i Šljivančanin nikako ne mogu izbjeći odgovornost bez obzira na zločine paravojske i teritorijalaca. Naime, u vrijeme vukovarskih operacija na snazi je bio zakon o JNA u kojem je stajalo da se svi koji se pod oružjem bore za očuvanje SFRJ i očuvanje ustavnog poretka moraju tretirati kao vojnici i kao dio službenog obrambenog sustava. Osim toga, SFRJ je 1974. ratificirala međunarodnu konvenciju o zapovjednoj odgovornosti i »vukovarska trojica« ne mogu izbjeći suđenje.

Glasnogovornica haaškog tužiteljstva Florance Hartmann izjavila je za beogradski Glas javnosti u nedjelju kako očekuje da će se i Šljivančanin predati, te isključila svaku mogućnost pregovora s tužiteljicom. »Može se razgovarati samo o modalitetima njegova odlaska u Haag«, rekla je Hartmann. Dakle, suđenje Mili Mrkšiću i Miroslavu Radiću počet će tek kada u Haag stigne i treći suoptuženi. U vezi s haaškim optuženicima beogradski su visoki dužnosnici javnosti ostali dužni i objašnjenja o postojanju »haaškog bratstva«, heterogene skupine koja je, osim osoba iz »zajedničkog zločinačkog pothvata«, navodno obuhvaćala i ljude iz vojske, policije, službi sigurnosti i kriminalnog miljea. Neizravan dokaz da se o njima još ne zna dovoljno mogao bi biti i zahtjev Del Ponte da SCG konačno preda Haagu još 250 dokumenata, od čega 155 iz vojnih arhiva, koje potražuje već dvije godine, a rok isporuke istekao je 10. svibnja.