Slobodna Dalmacija: 19. 05. 2003.

GRAĐANI BiH U STRASBOURGU TRAŽE PRAVDU I ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA

Tužbe iz BiH zatrpale su Europski sud

Najveći broj tužbi državljana BiH odnosi se na nezakonito lišavanje života, mučenja, loše ponašanje prema pritvorenicima te zbog nepošteno vođenih sudskih procesa pred domaćim sudovima

SARAJEVO — Proteklo je samo godinu dana od prijema BiH u Vijeće Europe, a Europski sud za ljudska prava zaprimio je već sedamdeset i dvije tužbe bosanskoheregovačkih državljana. Prema informacijama bliskim OHR-ovom uredu u Sarajevu, zaprimljeni predmeti na ovom sudu najvjerojatnije neće biti razmatrani do kraja ove godine.

Naime, prema tumačenju Zorana Pajića, OHR-ova eksperta za pravana pitanja i jednog od kandidata za budućeg suca Europskog suda za ljudska prava, sve dok funkcionira Dom za ljudska prava u BiH, strazburške tužbe će biti na čekanju.

Pojašnjavajući zbog čega se još ne mogu voditi postupci pred ovim sudom, Zoran Pajić je istaknuo da Dom za ljudska prava predstavlja međunarodni sud u BiH koji primjenjuje Konvenciju o ljudskim pravima. Inače, Dom za ljudska prava je zadnja pravna instanca u BiH, a njegove odluke su konačne i obvezujuće.

Da u BiH kojim slučajem nije formiran Dom za ljudska prava, onda bi konačne presude entitetskih vrhovnih sudova, kada žalbeni postupak kod Ustavnog suda nije uspio, mogle biti predmetom Europskog suda, jer jedan od uvjeta obraćanja tom sudu je predhodna iscrpljenost svih domaćih pravnih instanci.

S druge strane, otvorenim ostaje i pitanje što će biti sa slučajevima koji se trenutno nalaze u postupku pred Domom za ljudska prava s obzirom na činjenicu da on prestaje s radom 31. prosinca ove godine. Prema Pajićevim riječima, ovaj problem je uzet u razmatranje, no postoje dvojbe oko toga hoće li predmete preuzeti Ustavni sud BiH ili će biti rješavani pred Domom za ljudska prava po žurnom postupku.

Prema izvorima bliskim Europskom sudu, najveći broj tužbi državljana BiH odnosi se na nezakonito lišavanje života, mučenja i loše ponašanje prema pritvorenicima, a priličan broj tužbi je upućen zbog nepošteno vođenih sudskih procesa pred domaćim sudovima. Drugim riječima, to znači da građani BiH ne vjeruju u pravdu domaćih sudova, pa ni Domu za ljudska prava, te se stoga odlučuju za Europski sud. Naš izvor također tvrdi kako bi do kraja godine moglo stići još tridesetak žalbi iz BiH.

U ovom sudu drže kako će najveću pozornost izazvati tužba skupine građana koja se odnosi na nedonošenje Zakona o restituciji. Naime, sve dosadašnje vladajuće stranke i koalicije ponašale su se špekulantski prema nacrtu ovog zakona, te o njemu govorile samo u predizbornim kampanjama. Kada bi zasjeli u fotelje problem restitucije postajao bi bauk za sve, stoga je uvijek završavao pod tepihom.

Zlatko TULUĆ