BRUXELLES — Na vijest da je Hrvatska preliminarno odbila zahtjeve američke vlade o davanju imuniteta američkim građanima pred nedavno osnovanim Međunarodnim krivičnim sudom, bruxelleski diplomat iz kruga Europske komisije komentirao je kako je EU izražavao preferenciju prema tome da vlade ne potpisuju taj sporazum, a ako se već odluče na takvo što, da to bude strogo u okviru uputa EU-a. Europski diplomat nije želio davati detaljnije izjave prije nego što vidi službenu analizu tijeka američko-hrvatskih pregovora. Na marginama sjednice Vijeća ministara EU-a u ponedjeljak, isti diplomatski izvor oštro je kritizirao bosansko-američki bilateralni sporazum, izjavivši da on nije u skladu s direktivama EU-a od prošlog rujna. "Ministri potpuno razumiju situaciju u kojoj se nalaze zemlje iz regije pred ovim američkim zahtjevom. Ministri ipak misle da su direktive iz rujna ostavile dovoljno prostora, tako da je moguće naći izlaz iz te situacije", rekao je jedan sudionik sastanka u razgovoru s grupom novinara. Dodao je da će se Bosni i Hercegovini sada preporučiti da barem Parlament ne ratificira ovaj sporazum. U čemu se sastoje te direktive EU-a? U rujnu u Luxembourgu, nakon vrlo dugih teških pregovora, 15 ministara zemalja članica i 10 ministara kandidatskih zemalja dogovorilo se da se onima koje to žele omogući potpisivanje bilateralnih ugovora s Amerikom, ali na način da se ne potkopa autoritet Suda u Haagu. Konkretno, direktive se sastoje u tome da se imunitet pred Međunarodnim krivičnim sudom omogući samo američkim vojnicima i osobama koje je američka vlada izravno poslala u prekomorske misije i da te osobe ne mogu uživati imunitet u samim Sjedinjenim Državama. Usto, nema imuniteta pred Međunarodnim krivičnim sudom za drugog potpisnika bilateralnog sporazuma. To je crvena linija za koju EU kaže da se ne smije prijeći. Kad su "direktive" u rujnu donesene, američki predstavnik ih je nazvao dobrodošlim početkom, ali očito nedovoljnim kao konačni zaključak. Europski diplomati naglasili su da neće biti nikakvih posebnih sankcija za zemlje koje se odluče potpisati nezadovoljavajući sporazum. "Mi se ne bavimo sankcijama", rekla je Pattenova glasnogovornica. Ovaj sporazum neće se odraziti na tempo integracija niti ima težinu kao Kopenhaški kriteriji ili - kao uvjet suradnje zemalja s Tribunalom u Haagu. Ipak, očito je da će se odraziti na određenu klimu u odnosima. U tjednima dok se vode pregovori, EU podsjeća zemlje iz regije da "analiziraju gdje pripadaju" i da li misle na članstvo u EU, ili "misle s Amerikom potpisati sporazum o slobodnoj trgovini koji Amerika ima s Meksikom i Kanadom". Očito, zemlje iz regije ponašaju se prema ovom europskom zahtjevu u odnosu na svoju udaljenost od EU-a. Albanija i Bosna i Hercegovina su procijenile da je ta udaljenost dovoljno velika da bi odupirati se strašnom američkom pritisku bilo po njih štetno, a ne bi baš mnogo donijelo. Makedonija, koja ima namjeru krajem godine podnijeti molbu za članstvo, imat će veću dilemu pred sobom. Srbija i Crna Gora mogle bi imati oko toga posve različit stav - Srbija, koja mora mnoge svoje građane izručiti u Haag i koja optužuje Amerikance za NATO-ovo bombardiranje, vjerojatno bi dosta teško pristala na to da dade potpis kojim unaprijed amnestira sve američke građane. Crna Gora, koja uživa veliku pomoć Amerike, vjerojatno bi svoj potpis dala lakše. Jasno, Hrvatska je od svih zemalja najbliža integracijama u EU i najviše bi mogla izgubiti potpiše li ugovor s Amerikom. Opet, ne radi se o sankcijama, nego o općoj klimi koja bi zavladala, o tome je li ti stroj činovnika i diplomata - koji te može pogurati ili zaustaviti - naklonjen ili nije. Ovi ugovori su još jedni od tihih linija razdvajanja - razvrstavanja gdje tko pripada. S jedne strane su oni koji žele ući i na koje se računa, a s druge su oni koji pripadaju u takozvanu širu Europu, Europu u širem smislu.

Matko FRANAC

"Oko Iraka nismo imali zajedničke politike, ali oko Međunarodnog krivičnog suda imamo. Međunarodni sud vrlo je značajan moment našeg europskog identiteta, to je dio našeg zajedničkog sustava vrijednosti i očekujemo i nadamo se od zemalja koje nam se žele pridružiti da to razumiju", rekla je Emma Udwin, glasnogovornica Chrisa Pattena. Ona je također rekla da se tu "jednostavno radi o tome kako zemlje koje nam se žele pridružiti same sebe shvaćaju - vide li sebe kao Europljane, kao dio nas, ili se tako ne vide. To je pitanje identiteta".