Večernji list: 22. 05. 2
003.EUROPSKO POVJERENSTVO ZEMLJAMA U STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU BRŽI PRISTUP EU
Hrvatska vuče "zapadni Balkan"
Zemlje koje u Bruxellesu nazivaju "zapadnim Balkanom" - Albanija, BiH, Hrvatska, Makedonija i Srbija i Crna Gora - trebale bi se podići stupanj bliže ulasku u Europsku uniju. Taj je prijedlog Europskoga povjerenstva jučer novinarima u Bruxellesu predstavio europski povjerenik za vanjske odnose Chris Patten, a 21. lipnja na summitu EU u Solunu trebalo bi ga prihvatiti Europsko vijeće.
Povod za novi prijedlog želja je Europskoga povjerenstva da se tim zemljama, nakon što je Hrvatska već počela postupak ulaska u članstvo EU, pokaže da neće zauvijek ostati pred vratima. Njegovu je izradu vjerojatno ubrzao strah od novoga porasta nestabilnosti nakon ubojstva srbijanskoga premijera Zorana Đinđića.
Europsko povjerenstvo zemljama Procesa stabilizacije i pridruživanja nudi "Europsko integracijsko partnerstvo". Taj bi ustroj pomogao Bruxellesu motriti napredovanje reforma i istodobno pomoći da izgrade snažne i postojane države, poraze organizirani zločin, oslobode se korupcije i provedu gospodarske i političke preobrazbe.
Svaka bi od "zapadnobalkanskih" zemalja među državama članicama EU našla "pokrovitelja", pojačala bi im se tehnička pomoć i omogućilo sudjelovanje u nekim od programa EU.
- Zemljovid EU neće biti potpun dok se u nj ne uključe zemlje zapadnoga Balkana - istaknuo je Patten.
Među programima koje EC nudi jest i tzv. "udvajanje", koje je već počelo u Hrvatskoj i u Albaniji. To znači da uz određene domaće državne službenike, kao savjetnici sjede i njihovi kolege iz EU, te im pomažu uskladiti se s europskim standardima. Ured za razmjenu obavijesti o tehničkoj potpori, koji je pomagao dosadašnjim kandidatima uskladiti zakonodavstvi s EU, počeo bi djelovati i u zemljama "zapadnoga Balkana". Njih bi se pozivalo da se pridruže izjavama i zajedničkim stavovima u sklopu Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU.
Kako bi im se povećalo mogućnosti izvoza u EU te tako ubrzalo gospodarski oporavak, EC predlaže da se i na njih, "čim ispune nužne uvjete", proširi sustav Paneuropske dijagonalne kumulacije podrijetla. Istodobno bi ih se potaknulo da pristupe Europskoj povelji za mala poduzeća.
Prema prijedlogu europskoga proračuna za 2004. godinu, za "zapadni Balkan" nisu, međutim, ponuđena dodatna sredstva izvan programa CARDS-a, teškoga 610 milijuna eura (za RH 60 milijuna). Vijeće općih poslova i vanjskih odnosa u ponedjeljak je ipak povećalo svotu 71 milijun, no nije preciziralo koliko će od toga dobiti Hrvatska.
Stojan de Prato