BRUXELLES — Dan nakon prezentacije radnoga dokumenta Europske komisije i dva dana nakon što je grčko Predsjedništvo dopustilo uvid u njihov radni dokument, europske reakcije na prijedlog Chrisa Pattena o novoj strategiji za zapadni Balkan mogle bi domaćoj publici zazvučati jako neobično. Hrvatska javnost je uzela kao gotovu činjenicu skoro primanje naše zemlje u Europsku uniju, ali da to nije baš sve tako jasno, iz Hrvatske se ne vidi, zbog toga što je znanje o EU-u nedovoljno da bi se formirala realna slika.

Doista, hoće li Hrvatska biti primljena u EU skoro, u ovom je trenutku nemoguće predvidjeti, iz jednostavnog razloga što nitko ne zna kakva će biti Europa nakon proširenja. Naravno, ako bi se netko udubio u brojke, uvidio bi da Hrvatska odskače od ostalih država u regiji, ali europski građanin za takvo udubljivanje sada nema živaca. Oni znaju da Hrvatska ima lijepo more, ali se sjećaju da su je i prije par godina svaki dan gledali na CNN-u kao krizno područje. To je kontekst u kojemu nekoliko europskih faktora, kao grčko Predsjedništvo, Europska komisija (odnosno Romano Prodi i Patten) i neke zemlje članice, kao Italija i Austrija, guraju ideju da se države sa zapadnog Balkana pomaknu u višu fazu u europskim integracijama.

Predstavljajući skupini novinara Komisijin prijedlog, Chris Patten je rekao kako su ga ostali povjerenici na sjednici Komisije (to je kao sjednica vlade) pitali: "Dobro, što ti zapravo želiš za zapadni Balkan?" "Članstvo", odgovorio je on, a oni su ga, kazao je, gledali kao da su to čuli prvi put u životu. Možemo reći da je Pattenov istup prvi put stvarno suočio europsku javnost s time da netko iz te regije također želi u Uniju.

Chris Patten i Grci znaju kome se obraćaju — predstavnicima europskih poreznih platiša, zabrinutih za svoje mirovine te za svoja radna mjesta nakon proširenja, zabrinutih zbog navale imigranata s kojima se teško kulturno snalaze. Grci navaljuju na zemlje članice da se zapadnom Balkanu da više sredstava, uz argumentaciju da se regija sada ne smije zapustiti jer će se tako ukorijeniti organizirani kriminal, korupcija, slabe institucije, pa će Balkanu trebati desetljeća da se oporavi i prestane biti stalni izvor brige, stalno tinjajuće krizno područje.

Ako Hrvatska iduće godine dobije kandidaturu, mogla bi participirati u proračunu iz kojega uzimaju Bugarska, Rumunjska i Turska. Ali, ako i uskoči u vlak, bit će u vrlo teškoj poziciji prema Rumunjskoj i Bugarskoj, koje su već napredovale vožene mehanizmima i novcem projekta proširenja. Komisijin prijedlog je, dakle, kompromis između onoga što za zapadni Balkan hoće dio članica, a čemu se druge članice protive.

Bruxelleski dopisnik Le Mondea prenio je izjavu jednog diplomata da će grčki prijedlog vjerojatno naići na odbijenicu kod Njemačke, Francuske i Velike Britanije. Po tom listu, taj diplomat je rekao kako "mnogi nemaju hrabrosti jasno reći da iza ovoga proširenja treba napraviti veliku stanku. Ali, istodobno, i to je prava drama za naše susjede (tj. zapadni Balkan), jer nismo uspjeli naći drugu alternativu osim proširenja..."

Dakle, Patten nastoji proći kroz te velike otpore i dati barem nešto, a ako Grci uspiju iskoristiti svoj trgovački talent i izvući više novca, njihovoj ekipi trebalo bi skinuti kapu.

Matko FRANAC