ZAGREB — Vlada ne može dati dokumentaciju odvjetničkom timu umirovljenoga generala Ante Gotovine, a kad bude donesena pravomoćna presuda suda — Vlada će po njoj postupiti. Izjavio je to visoki Vladin dužnosnik, nakon što se Vlada na zatvorenoj sjednici očitovala o Interpelaciji 55 oporbenih saborskih zastupnika o radu Vlade u slučaju Gotovina, te usvojila izvješće koje će proslijediti Saboru. Vladin dužnosnik pojašnjava da ne postoje samo prava, nego i obveze optuženog koje se spajaju trenutkom uručenja optužnice. Kad optuženik ili njegov odvjetnik preuzmu optužnicu, počinju teći i njegova prava, a do tada slučaj nije konzumiran. Tako je i u našem pravosudnom sustavu i u međunarodnom pravu. Vlada će, dakle, ispoštovati odluku suda. General Gotovina mora pristupiti sudu, a Vlada ponavlja svoju spremnost da u kaznenom postupku pred Haaškim sudom zatraži status "prijatelja suda" (amicus curie) u dijelu koji se odnosi na državu te da svim zakonitim sredstvima pomogne generalovu obranu, a sudu pruži sva predviđena jamstva sukladno zakonu, odnosno pravilima o postupku. Vlada u izvješću Saboru poziva potpisnike Interpelacije da povuku Interpelaciju, ocjenjujući da bi saborska rasprava mogla biti shvaćena kao pritisak na odluku suda jer je u tijeku postupak pred zagrebačkim Općinskim sudom u sporu između Gotovininih odvjetnika i Vlade o predaji dokumentacije. Vladin dužnosnik pri tome ističe da je u politici sve dopušteno, ali je pitanje je li to korisno. Uz napomenu da Vlada nipošto ne želi izići izvan okvira pravnog slučaja, a za nju je ovdje riječ o pravnom, a ne političkom pitanju. U Vladi ujedno smatraju da u slučaju Gotovine nisu radili manje vrijedne korake nego u slučaju Bobetko. Na pristiglu optužnicu protiv Gotovine Vlada je reagirala pismom premijera Račana ocjenjujući to najbržom, najefikasnijom i najkvalitetnijom polugom za izmjenu spornih dijelova optužnice. Isti Vladin dužnosnik ocjenjuje da ne stoji pozivanje potpisnika Interpelacije na slučaj optužnice protiv jugoslavenskog admirala Milana Zeca, protiv kojeg je optužnica povučena iako se nije pojavio pred Haaškim sudom. Tužiteljstvo nije odustalo od moguće optužnice, ali smatra da nema dovoljno dokaza za procesuiranje. Tužiteljstvo je moglo isto postupiti i u slučaju Gotovina da je tako procijenilo na osnovi dokumenata koje su pripremili za procesuiranje u slučaju generala Gotovine. Pozivanje na odredbe čl. 26. i 29. Ustava koji govore o pravima osumnjičenika i optuženika Vladin dužnosnik tumači kao ustavna načela koja su razrađena zakonima koji obvezuju Vladu. Opetovavši da poštivanje zakona ne može biti političko pitanje ne raspravljajući pri tome je li general Gotovina kriv ili nevin, Vlada će se u izvješću Saboru kojim brani svoj stav u sporu s Gotovininim odvjetnicima pozvati i na odluku Ustavnog suda od 12. studenog 2002. godine u kojoj se, među ostalim, izrijekom navodi da se i neosnovanost optužnice kao i dokazivanje krivnje "može dokazivati samo i isključivo u sudskom postupku pred nadležnim sudom pred kojim je podignuta optužnica".

Olga RAMLJAK

25. kolovoza 1998. Haaški sud prvi put je zatražio dokumentaciju o vojnoj operaciji Oluja (77 dokumenata),

12. lipnja 2001. Vlada je primila optužnicu i nalog za uhićenje generala Gotovine,

6. srpnja 2001. Carla del Ponte u Zagrebu izvijestila Račana da ne može postupiti po zahtjevima iz njegova pisma,

6. rujna 2001. Vlada odbila zahtjev odvjetnika i uputila ih da se licenciraju u Haagu,

13. rujna 2001. odvjetnici su podnijeli tužbu protiv Vlade,

15. svibnja 2003. 55 zastupnika uputilo Saboru Interpelaciju o radu Vlade u slučaju generala Gotovine.

U Banskim dvorima nemaju informacije iz MUP-a o pomacima u traženju generala Gotovine nakon što je raspisana novčana nagrada za informacije o njegovu boravištu. U Vladi vjeruju kako bi bili obaviješteni da takvih pomaka ima.