Vjesnik: 24. 05. 2003.

CIA najavila istragu o špijunskim krivotvorinama oko iračkog oružja

Netko je iz Afrike vrlo primitivnim falsifikatima o navodnoj iračkoj kupovini urana izvukao novac od zapadnih tajnih službi / Ti isti podaci našli su se među argumentima za napad na Irak

LONDON, 23. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice) - Ovih je dana CIA naredila reviziju koja bi, među ostalim, trebala utvrditi je li opasnost od iračkog oružja masovnog uništenja bila precijenjena ili ne. Posao je povjeren četvorici umirovljenih američkih obavještajnih analitičara, koji će razmotriti rad CIA-e i drugih tajnih agencija uoči početka rata s Irakom.

Američka administracija tvrdi da se radi o normalnoj praksi. No, u sklopu svoje revizije CIA bi vjerojatno trebala istražiti i tvrdnje da su britanska te američka vlada potrebu za svoj rat s Irakom djelomice argumentirale krivotvorenim dokumentima.

Riječ je o materijalima koji su pokazivali da Irak navodno nastoji nabaviti uran iz Afrike, kako bi pomoću njega proizveo nuklearnu bombu. Prošle jeseni britanski premijer Tony Blair s velikom je pompom objavio dosje o iračkom arsenalu oružja masovnog uništenja u kojem je spomenuo da jedna afrička zemlja izvozi uran u Irak. Britanski dužnosnici kasnije su rekli da je ta zemlja Niger, inače jedan od najvećih svjetskih proizvođača uranove rude.

U prosincu je i State Department ponovio iste navode, opet imenujući Niger. No, potom je šef Međunarodne agencije za atomsku energiju, Mohammed el Baradei, u Vijeću sigurnosti izjavio da se takve tvrdnje o Nigeru oslanjaju na - krivotvorene dokumente. Istog su mišljenja i stručnjaci londonskog Instituta za strateške studije. Oni smatraju da se radi o vrlo primitivnim falsifikatima, koje je načinio netko u Nigeru, kako bi od zapadnih tajnih službi izvukao novac. Neobično je da je ta činjenica promakla i britanskim i američkim obavještajnim analitičarima.

Vodeći demokrati u Obavještajnom odboru američkog Senata sada traže istragu o tome koliku je važnost službena politika pridala špijunskim krivotvorinama o Iraku. U Londonu, Downing Street tvrdi da su se britanske procjene o Saddamovom arsenalu temeljile i na drugim izvorima. No, moglo bi postati neugodno za Ured britanskog premijera ako se pokaže da drugih izvora zapravo nije bilo.

Objavljujući lani službeni britanski dosje o Iraku, premijer Tony Blair rekao je u predgovoru da se ne mogu obznaniti svi obavještajni podaci, kako bi se zaštitilo agente koji djeluju unutar Saddamovog režima.

Padom spomenutog režima ta isprika prestaje važiti. Uporna potraga na terenu u samom Iraku, nije pak dosada otkrila ništa od oružja masovnog uništenja, čije se postojanje često citiralo kao glavni razlog za vojnu intervenciju.

Uoči iračkog rata, u američkoj administraciji vodila se unutrašnja bitka oko obavještajnih podataka, s Pentagonom na jednoj, te CIA-om i State Departmentom na drugoj strani. Dužnosnici u Pentagonu smatrali su da CIA i njeni analitičari namjerno ne žele dati argumente za vojnu intervenciju protiv Saddama.

Kako se sav dosadašnji lov na irački arsenal zabranjenih oružja pokazao besplodnim, moglo bi ispasti da najavljena revizija pokaže više za pravo CIA-i nego Pentagonu. Neki obavještajci CIA-e, kao i njihovi britanski kolege, žalili su se inače do sada na činjenicu da političari uveličavaju i napuhavaju špijunske podatke o Iraku, u skladu sa svojim dnevnim potrebama.

Jasna Zanić Nardini