Slobodna Dalmacija: 27. 05. 2003.

AMERIČKI KONGRESMENI VJERUJU DA JE NAKON AFGANISTANA I IRAKA DOŠLO VRIJEME ZA OBRAČUN SA SLJEDEĆOM DRŽAVOM KOJU JE BUSH NAZVAO OSOVINOM ZLA

Na redu discipliniranje Irana?

WASHINGTON — Razbijajući ovdašnju trodnevnu političku sušu, obilježavao se Memorial Day, neki od vodećih američkih kongresmena ponudili su "dobru volju" Capitol Hilla - podršku eventualnoj ideji o destabilizaciji aktualne vlade u Teheranu. Nijedan od legislativaca, međutim, nije htio ni hipotetski govoriti o mogućoj upotrebi (američke) vojne sile kako bi se promijenio režim za kojega vjeruju da pomaže članovima Al-Qa’ide.

Bilo je, pak, i onih koji su inzistirali na "pozitivnom odgovoru Irana" na "žestoke signale" iz Washingtona. No, ostali su bez komentara kada su dužnosnici vlade u Teheranu još jednom naglasili odlučnost u borbi protiv Al-Qa’ide, nazivajući je "vrlo opasnom organizacijom".

Možda je najdalje u svojim izjavama otišao Joe Lieberman, demokratski senator iz Connecticuta, potpredsjednički kandidat na izborima 2000., i jedan od aktualnih predsjedničkih kandidata.

- Bilo bi u interesu cijeloga svijeta, a pogotovu u interesu iranskih građana, da dođe do promjene režima u Teheranu".

Svjestan osjetljivosti svoje pozicije uoči početka predsjedničkih pripetavanja u demokratskoj stranci, Lieberman je tu zastao i nije spomenuo način na koji bi se izvele promjene režima. Lieberman je ipak dodao kako on "ne bi sugerirao vojnu akciju", budući da "tamo ima jako puno ljudi" s proameričkim sentimentom.

- Mislim da je malo vjerojatno da su Sjedinjene Države u stanju promijeniti režim u Teheranu pokušajem destabilizacije vodećih krugova iznutra", kazao Joseph Biden, vodeći demokrat u senatskom komitetu za međunarodne odnose. Mislim da nam poslovi u Afganistanu i Iraku već uzimaju puno snage i vremena. Volio bih vidjeti da preuzete zadatke završimo prije nego se pozabavimo novima...", dodao je.

Porter Goss, republikanski kongresmen s Floride, i šef komiteta za obavještajne poslove Predstavničkoga doma, priznao je kako Iran "pokazuje određenu suradnju" što se borbe protiv terorizma tiče. No, to još nije dovoljno.

"Problem s Iranom je sljedeći: dobri političari pokušavaju s određenim reformama, no reakcija kontrolira stupove moći u državi. Da bi se ostvario bilo kakav napredak u Teheranu trebat će početi od početka: najprije vidjeti tko je doista na kojoj strani, potom izolirati snage koje su protiv napretka, i postepeno im uzimati moć iz ruku", kaže Goss.

Iranski veleposlanik u Ujedinjenim narodima Javad Zarif ustvrdio je kako su Amerikanci "na krivome putu". Prije svega, vlasti u njegovoj zemlji su uhapsile nekoliko Al-Qa’idinih operativaca, i trenutačno provode intenzivno ispitivanje.

"Određeni broj članova Al-Qa’ide trenutačno je iza rešetaka, i tamo će ostati. Ispitivanja kroz koja prolaze mogla bi ponuditi vrlo korisne informacije..."

Javad Zarif je ponovio riječi svoga ministra vanjskih poslova Kamala Kharrazija koji je kazao kako Teheran Al-Qa’idu drži "vrlo opasnom organizacijom" i kako je "vrlo ozbiljan" u nakani borbe protiv Al-Qa’ide. Odgovarajući na navode iz teksta nedjeljnog Washington Posta, Zarif je upozorio da "ako Amerikanci isključivo žele govoriti jezikom pritisaka - Teheran će se oduprijeti". Dodao je, međutim, kako se nada da će racionalnost prevladati u Washingtonu.

Washington Post je, naime, objavio kako je američka vlada - zbog informacije da je nedavni bombaški napad u Rijadu bio dirigiran od članova Al-Qa’ide koji su dobili utočište u Iranu - prekinula sve kontakte s Teheranom te da razmatra "nove korake". Iran, kojega je američki Predsjednik prozvao jednom od članica svjetske "osovine zla", došao je pod pojačani (politički) pritisak nakon završetka ratnih operacije u Iraku. Posljednjih su tjedana američki službenici optužili Islamsku Republiku u Teheranu za miješanje u poslijeratni Irak, za razvoj nuklearnog naoružanja, za davanje utočišta članovima Al-Qa’ide, te za sponzoriranje terorizma. Irak uporno negira američke optužbe.

Washington i Teheran su prekinuli odnose 1979. godine, odmah nakon tamošnje islamske revolucije. Službenici dviju država, međutim, nedavno su se u više navrata susreli u Ženevi, uglavnom da bi prodiskutirali stvari iz ratnih događanja u Afganistanu i Iraku.

Miroslav COPIČ

SITNE AL-QA’IDINE RIBE U TEHERANSKOM ZATVORU

TEHERAN — Članovi Al-Qa’ide koji su uhićeni u Iranu nisu "važni vođe" te terorističke organizacije, izjavio je u ponedjeljak Hamid Reza Asefi, glasnogovornik iranskoga ministarstva vanjskih poslova.

Iranski veleposlanik u SAD-u Javad Zarif je u nedjelju, prvi put do sada, priznao da je u Iranu zatvoren određen broj članova Al-Qa’ide. Teheran je potvrdio da je, nakon jeseni 2001. godine, vratio u njihovu domovinu oko 500 osoba, osumnjičenih za vezu s terorističkom mrežom Al-Qa’ida, uhićenih na iranskom teritoriju.

"Članovi Al-Qa’ide su uhićeni u Iranu ali nisu dio vodstva", kazao je Hamid Reza Asefi, na čiju zemlju Sjedinjene Države vrše novi pritisak optužujući je da daje utočište sljedbenicima Bin Ladena.