Pismo Europske komisije nije političkog karaktera nego složeni pravni naputak koji u detalje objašnjava poziciju Europske unije / Riječ je o pravnom tumačenju različitih situacija, pa naputak objašnjava kako bi se svaka zemlja trebala ponašati u slučaju da je riječ o američkom civilu, američkom vojniku, zatim što činiti ako je američki vojnik dio UN-ovih snaga, ako je dio NATO-ovih snaga / Hrvatski pregovarači smatraju da je unutar naputaka EU-a moguć kompromis

ZAGREB, 29. svibnja – Europska unija ne traži ultimativno od Hrvatske da se odluči između Bruxellesa i Washingtona nego je u Zagreb poslala pravne naputke kojima bi svakoj zemlji trebalo olakšati odluku treba li ili ne i pod kojim uvjetima potpisati sporazum sa SAD-om o neizručivanju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu, kazali su Vjesniku diplomatski izvori.

Ministarstvo vanjskih poslova je prije četiri dana iz Europske komisije dobilo dokument koji je iz Bruxellesa poslan i svim ostalima zemljama od kojih je SAD zatražio potpisivanje sporazuma o neizručenju, no to pismo nije političkog karaktera nego složeni pravni naputak koji u detalje objašnjava poziciju Europske unije. Riječ je o pravnom tumačenju različitih situacija, pa naputak objašnjava kako bi se svaka zemlja trebala ponašati u slučaju da je riječ o američkom civilu, američkom vojniku, zatim što činiti ako je američki vojnik dio UN-ovih snaga, ako je dio NATO-ovih snaga...

Zbog složenosti ovog pitanja hrvatski pregovarači smatraju da je unutar načela koje je objavila Europska komisija dovoljno prostora za političko-diplomatski manevar. Stoga se konačna odluka, napominju diplomati, ne može donijeti na temelju emocija i osjećaja pravednosti, nego unutar načela koje propisuje Unija i političkog interesa Hrvatske da održava dobre odnose sa SAD-om.

Naši su pregovarači priznali Vjesniku da je situacija osjetljiva, jer je Hrvatska u specifičnom položaju: nije strateški partner SAD-a, a nedavno joj se otvorila jasna perspektiva brzog ulaska u EU. S druge strane, zemljama poput BiH i Albanije isplati se riskirati, jer im je jasno da u EU neće ući tako brzo. Europska unija funkcionira drukčije od SAD-a, mnogo sofisticiranije, a moguća razina pritiska na zemlje je to veća što je zemlja bliže članstvu u EU. Ni jedna zemlja zapadnog Balkana nije dijelom pravnog sustava EU-a.

Kao uvijek, odgovor se nalazi negdje u sredini. Europska unija poslala je svim zemljama pravne naputke koji bi po svojoj složenosti mogli nekome komotno poslužiti kao doktorat iz međunarodnog prava, detaljan popis varijanti unutar kojih bi neka zemlja mogla ili ne potpisati sporazum s Amerikancima, a da u isto vrijeme ne krši bruxelleska načela.

Ova je priča, međutim, podsjetnik na sve promašaje koje je hrvatska vanjska politika učinila u posljednjih nekoliko mjeseci, ali i nasljeđa propusta iz prošlosti. Budući da Hrvatske nema na američkom popisu zemalja koje su izuzete, sasvim je jasno da Hrvatska u američkim očima nema status saveznika i strateškog partnera, bez obzira na uvjeravanja hrvatskih političara u suprotno, koja traju cijelo desetljeće. Hrvatska je platila i cijenu svoje sporosti i nevoljkosti u ispunjavanju potrebnih kriterija za članstvo u NATO-u. Iz američkih su zahtjeva, naime, izuzete sve NATO-ove članice. Dodatne komplikacije koje Hrvatska ima danas izazvane su neviđenim kratkovidnim ponašanjem vezanim uz krizu u Iraku. Vrlo površno i brzopleto hrvatska se politika istrčala, u samo nekoliko dana mijenjala je mišljenja i na kraju vjerojatno jedina u Europi smatrala da se treba čvrsto opredijeliti između Europe i SAD-a. Sada kad je njemački kancelar Gerhard Schröder na sastanku G-8 u Evianu pozvao na obnavljanje partnerskih veza sa SAD-om, Hrvatsku je zajedno s ostalim zemljama dočekao američki zahtjev za potpisivanje sporazuma o neizručenju. Može li se ovaj put donijeti razborita odluka koja će ostvariti potrebno partnerstvo sa SAD-om, a u isto se vrijeme neće kositi s Unijinim načelima. Nakon ranije počinjenih gafova, sada je to mnogo teže.