»S ovakvim Ustavom ne možemo računati na ulazak u Europu. Stoga je nužno pristupiti njegovoj izmjeni kako bi ova država mogla normalno funkcionirati«, kazao je Tihić u srijedu novinarima u Sarajevu. U posebnoj izjavi koju je u četvrtak prenio Dnevni avaz, Tihić je bio još konkretniji. On tvrdi kako za sazivanje nove konferencije o BiH već postoji značajna potpora u inozemnoj i domaćoj javnosti. »Neke europske zemlje ponudile su svoje gostoprimstvo za međunarodnu konferenciju koja bi se mogla održati već u rujnu ili početkom jeseni«, pojasnio je bošnjački član Predsjedništva BiH.

Naglašeno promoviranje potrebe za izmjenama ustavno-pravnog ustroja BiH uslijedilo je nakon nedavna Tihićeva puta u Bruxelles, gdje je na poziv Europske komisije boravio zajedno s predsjednikom HDZ-a Hrvatske Ivom Sanaderom i srbijanskim političarem Miroljubom Labusom.

Tihić tvrdi kako je tada izravno ohrabren da nastavi s naporima za ustavne promjene u svojoj zemlji. Incijativu za izmjenu Ustava BiH, odnosno Daytonskog sporazuma, čiji je taj dokument sastavni dio, Tihićeva SDA »gura« još od 2001. Ta je ideja odmah naišla na potporu umjerenih političkih stranaka. Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ) nije imala ništa protiv, ali su se bosanski Srbi tome odlučno usprotivili.

Komentar međunarodnih organizacija u BiH, ponajprije Ureda visokog predstavnika (OHR), bio je kako nitko nema ništa protiv ustavnih promjena, ali one moraju uslijediti kao rezultat dogovora zainteresiranih strana. Sâm visoki predstavnik Paddy Ashdown, u izjavi medijima u povodu prve obljetnice svojega mandata u BiH, još je prije ovoga tjedna ponovio kako nametanja ustavnih promjena neće biti te da one mogu uslijediti isključivo temeljem dogovora.

Takvo Ashdownovo stajalište znači, međutim, kako se promjenama Ustava ne treba nadati, jer na suglasnost srpske strane ne treba računati. To je u nedavnom intervjuu beogradskoj Politici potvrdio i predsjedatelj Predsjedništva BiH Borislav Paravac. On je izjavio kako Dayton za njega i za Srpsku demokratsku stranku (SDS) ostaje nedodorljiv te da sve promjene u BiH moraju biti sukladne i unutar okvira mirovnog sporazuma potpisanoga 1995.

Očuvanje autonomije entiteta, naime, cilj je za kojega se bosanski Srbi ogorčeno bore, suprotstavljajući se i dalje svemu što znači jačanje države, njezinih ustanova pa čak i simbola. Paravac je tako čak odbio dati suglasnost da državno Predsjedništvo bude pokrovitelj obilježavanja 800. obljetnice vladavine Kulina Bana, držeći kako je to stvar »samo jednoga entiteta«, u ovome slučaju Federacije BiH. (Hina)