Pred teškim pritiskom Washingtona ovih je dana popustila i Europska unija. Bruxelles je Zagrebu poslao pismo sa signalom da pod nekim uvjetima ipak može potpisati sporazum o neizručenju američkih vojnika Haagu. Idući tjedan i Zagreb počinje pregovore sa SAD-om o sporazumu

Težak pritisak Sjedinjenih Država već je postigao prvi značajniji rezultat. Zahtjevu Washingtona – koji od Hrvatske i ostalih zemalja već godinu dana traži da sa SAD-om potpišu bilateralni sporazum koji bi američke vojnike izuzeo od izručivanja novom Haškom sudu – ovih je dana popustila Europska unija. U želji da očuva partnerske odnose sa SAD-om i zaliječi podjele među članicama EU, Bruxelles je početkom ovoga tjedna poslao zemljama »Zapadnog Balkana« pismo u kojem više ne zahtijeva od svojih budućih članica da odbiju američki zahtjev.

Umjesto toga, Bruxelles u pismu Hrvatskoj i ostalim potencijalnim članicama iznosi naputke o tome pod kakvim se uvjetima može potpisati sporazum s Amerikom – tako da se istodobno ne naruši potreba privođenja pravdi ratnih zločinaca novom Haškom sudu, koji je 1. srpnja prošle godine osnovan upravo na poticaj EU. To bi moglo olakšati i izjašnjavanje Hrvatske koja se zbog američkog zahtjeva peče na tihoj vatri, jer se ne želi zamjeriti ni Europskoj uniji. Naime, predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunenberger nedavno je na lokalnoj televiziji upozorio Hrvatsku da bi joj protivljenje stavovima Unije zaustavilo ulazak u EU. Wunenberger nije izričito rekao misli li na američki zahtjev, ili na nešto drugo, ali je podsjetio da Hrvatska, ako želi postati članicom 2007., nema puno vremena niti manevarskog prostora.

Wunenberger je rekao da Hrvatska u tom slučaju mora završiti pregovore s EU godinu dana prije formalnog ulaska u članstvo, što znači do početka 2006. Nadalje, to znači da je Hrvatskoj za proces pregovaranja ostalo samo godinu i pol dana – pod uvjetom da će idućeg proljeća postati službeni kandidat i da će već od ljeta 2004. otpočeti pregovore s Bruxellesom. Predstavnik Europske komisije optimistički je rekao da Hrvatska može obaviti taj posao za 18 mjeseci, jer je u tako kratkom roku istu stvar uspjelo obaviti šest današnjih članica – Velika Britanija, Irska, Austrija, Danska i još dvije skandinavske zemlje.

No, upozoravaju dužnosnici iz Bruxellesa, Hrvatska mora potpuno prihvaćati »vrijednosti« EU ako želi brzi uspjeh. Najnovije pismo iz Bruxellesa pokazalo je da i »vrijednosti« Unije mogu biti rastezljive ako se suoče s političkom pragmatikom ili strateškim europskim potrebama. To pismo može se shvatiti kao signal Hrvatskoj i ostalim zemljama da mogu potpisati sporazum s Washingtonom, ali ne u »bezuvjetnom« obliku kakvog nude Amerikanci i kakvog je svojedobno potpisala Rumunjska i pritom naišla na žestoki ukor Francuske.

Bruxelles potiče buduće balkanske članice da u pregovorima s Amerikancima unesu u eventualni sporazum detalje koji bi osigurali, kako rekosmo, privođenje zločinaca pravdi. Prema pismu iz Bruxellesa, ako bi Hrvatska pristala na to da osumnjičenike zatečene na svom teritoriju ne izručuje Haškom sudu, to se »mora odnositi samo na osobe koje nisu državljani stranaka ICC-a«. Odnosno, može uskratiti izručivanje samo državljana onih zemalja koje nisu pristupile Rimskom sporazumu kojim je osnovan novi Haški sud (ICC), ako dobro razumijemo.

Uzgred, većina od oko 200 država u svijetu nije još potpisala Rimski sporazum, a američki predsjednik George Bush, štoviše, povukao je uz potporu Kongresa potpis SAD-a kojeg je prije godinu i pol stavio bivši Bill Clinton. U međuvremenu je 35 zemalja, pod pritiskom Washingtona, potpisalo bilateralni sporazum o izuzimanju američkih vojnika od novog Haškog suda. Mnoge od tih zemalja unijele su u sporazume, prilikom pregovora s Washingtonom, svoje specifične uvjete – koje od ovoga tjedna službeno stimulira i Bruxelles.

Pitanje je što premijer Ivica Račan, predsjednik Stjepan Mesić, hrvatska vlast i oporba, mogu učiniti u takvim okolnostima, jer ih uz političke pritiske, s dviju strana Atlantika, muči i moralna dvojba: kako pristati na neizručivanje američkih vojnika novom Haškom sudu, a vlastite vojnike izručivati postojećem sudu? Račan je zatražio od Washingtona da izuzme Hrvatsku od odlučivanja o tom vrućem pitanju, ali odgovor veleposlanika Lawrencea Rossina pokazuje da Amerikanci za to ne žele ni čuti, već prema Hrvatskoj idu poput traktora.

Američka profesorica međunarodnog prava Ruth Wedgewood, koja je u SAD-u i politički angažirana, jučer je objasnila da predsjednik Bush ne može Hrvatskoj dati takvo izuzeće, jer se ono predviđa samo za »saveznike od ključne važnosti«. Hrvatska, kao i većina ostalih zemalja, to očito nije. Hrvatski državni vrh, očito, prilikom skorog odlučivanja o tome kako odgovoriti Americi, neće smjeti razmišljati vruće glave. Ni moralni razlozi – na koje se svi pozivaju kada govore o drugima, a zaboravljaju ih kada se tiču njih samih – neće smjeti biti presudni u donošenju konačne odluke. Najvažnije jest da odluka bude u interesu Hrvatske i da našoj zemlji ne donese teške posljedice.

Nakon zelenog svjetla iz Bruxellesa, Hrvatska će sljedeći tjedan početi pregovore sa SAD-om o bilateralnom sporazumu. Zbog toga u Zagreb na pregovore dolazi posebna američka delegacija. To još ne znači da će hrvatska vlast potpisati sporazum, ali nešto takvoga može biti na vidiku, jer je vrata za to Hrvatskoj odškrinuo Bruxelles.