U Hrvatskoj je moguće svašta i to još po zakonu. Tako je i moguće da je najniža mirovina 1.130,75 kuna, a najviša 7.696,39 kuna. Riječ je o prosjeku u pojedinoj skupini umirovljenika i mirovinama umanjenim za porez i prirez. Ništa neobično i zašto ne bi bilo tako da nije riječ o nelogičnostima drugog tipa. Naime, taj odnos od jedan prema osam među mirovinama nije rezultat odrađenog mirovinskog staža uplaćenog doprinosima i godinama života, već zakonima koji su napravili ne samo razliku između umirovljenika jednakih po uvjetima odlaska u mirovinu, već i po tome u kojem su sustavu radili.

Posljednje statističke informacije koje smo ovih dana dobili iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kažu da je prosječna mirovina prema osnovnom mirovinskom zakonu 1.698,99 kuna. Prosječna je minimalna mirovina (prema istom zakonu) 1.608,78 kuna. Reda radi treba podsjetiti da je to vrsta mirovine koju muškarci dobiju za najmanje 40, a žene za najmanje 35 godina odrađenog staža kad je njihova mirovina određena prema općim propisima manja od svote određene za minimalnu mirovinu.

Po osnovnom mirovinskom zakonu (i to po povoljnijim propisima) najviša je prosječna mirovina 5.191,79 kuna. Ta je mirovina ograničena na 3,8 prosječnih plaća u Hrvatskoj i ovisi i o mirovinskom stažu. To, opet, znači da cijelog radnog vijeka možete imati plaću veću i od 50.000 kuna (sjetite se samo slučaja D. Vrhovnika), uredno plaćati doprinose, ali da vam mirovina ne može biti veća od zakonom zadane najviše.Ne može? Ipak može, ali samo prema posebnim propisima, prema pravu na mirovinu ostvarenom pod povoljnijim uvjetima. No, i među deset vrsta tzv. povlaštenih umirovljenika postoji razlika (jer povlaštenost ponekad znači način odlaska u mirovinu, a ne visinu mirovine). Među povlaštenima najmanje mirovine imaju sudionici NOR-a, Izvršnog vijeća Sabora (bivše SFRJ) i pripadnici Hrvatske domovinske vojske (prosjek je oko 1.700 kuna). Prosjek je mirovina Hrvatske vojske 2.727,62, a hrvatskih branitelja 5.092,06 kuna.

Najpovlašteniji su umirovljenici zastupnici Sabora ili članovi Vlade. Prosjek je njihove mirovine 7.696,39 kuna. Zašto izazivaju revolt jasno je ako se zna da je prosječna mirovina redovitog člana HAZU nakon punog odrađenog staža 3.665,84 kune, primjerice, a da se saborska mirovina zarađuje i neprimjetnim sjedenjem tek dvije godine i jedan dan u sabornici, sa 20 godina mirovinskog staža i bez obzira na prijašnju ili kasniju visinu plaće.