Slobodna Dalmacija: 06. 06. 2003.
TRANSPARENCY INTERNATIONAL OBJAVIO REZULTATE ISTRAŽIVANJA JAVNOG MNI
JENJAKorupcije više nego prije 3. siječnja
ZAGREB — Korupcija je danas raširenija nego prije 3. siječnja 2000. godine, a gotovo 86 posto građana smatra da je u Hrvatskoj korupcija raširena, i to najviše u zdravstvu, sudstvu i tijelima lokalne uprave i samouprave, rezultati su to istraživanja koje je za Transparency International Hrvatske u svibnju proveo Centar za istraživanja GfK, na vrlo reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika.
Samo 20 posto građana misli da je danas korupcije manje nego u doba HDZ-a, dok više od 46 posto smatra da je korupcija i dalje podjednako prisutna, a 30 posto drži da je korupcije više danas nego prije dolaska aktualne vlasti.
Na raširenost korupcije u zdravstvu, sudstvu i lokalnoj upravi ukazuje više od 70 posto ispitanika, a oko 58 posto smatra da je ta pošast raširena i u policiji. Više od polovice ispitanika također je uvjereno da je korupcija raširena i u Vladi i Saboru, te u Fondu za privatizaciju. Da je korupcija raširena na fakultetima smatra 54 posto ispitanika, dok ih 22,5 posto to isto tvrdi za osnovne i srednje škole.
Za Predsjednika države gotovo 46 posto tvrdi da je osrednje ili dosta korumpiran, dok za premijera to isto misli gotovo 54 posto građana.
Da je predsjednik Sabora korumpiran, izjasnilo se gotovo 61 posto ispitanika. Više od 80 posto, pak, korumpiranima drži ministre i službenike u ministarstvima, direktore u Vladinim agencijama, a saborske zastupnike takvima doživljava više od 79 posto građana. Župani, podžupani i gradonačelnici, te službenici u lokalnim tijelima korumpirani su po mišljenju više od 85 posto građana.
Liječnike i ravnatelje bolnica, pak, više od 90 posto ispitanika smatra korumpiranima, a tek 7 posto ne vidi ih takvima. Oko 78 posto smatra da su profesori i nastavnici korumpirani.
Krivcem za toliku korupciju građani vide najviše u nepostojanju težih kazni, nesposobnost vlasti, ali i navikom naših ljudi da daju mito. Od oblika korupcije najviše ih smeta primanje novca, te utjecaj privatnih veza moćnih pojedinaca prilikom zapošljavanja.
Kregar pojašnjava i da građani ne smatraju korupcijom samo podmićivanje, nego i sve druge oblike neformalne razmjene usluga, dobivanja raznih dozvola, uzimanja postotka za sklopljeni posao i slično.
Zanimljivo je i da polovica građana smatra da se u Hrvatskoj protiv korupcije nitko ne bori dovoljno, a više od 90 posto smatra da dužnosnici moraju prijaviti imovinu, ne smije primati darove vrjednije od 500 kuna, a 83 posto drži da ne bi trebali biti članovi NO-a. Visoki dužnosnik - vlasnik poduzeća, ne bi smio biti dužnosnik, uvjereno je 25,5 posto ispitanika, a tek 7 posto blagonaklono gleda na mogućnost da dužnosnik i dalje nastavi voditi poduzeće. Trećina građana ne vjeruje da će se zakonima riješiti problem korupcije.
- Nije novost da građani smatraju korupciju svugdje prisutnim fenomenom, to su pokazala i ranije istraživanja, ali ne u tako visokom postotku, ističe Kregar, dodajući da građani nemaju strpljenja čekati efekte dugoročnih mjera, što on vidi posljedicom nepostojanja političke volje za borbu s korupcijom.
Zanimljivim Kregar ističe i da nema razlika u stavovima između političko-ideološki različito orijentiranih građana, te napominje da je iz podataka vidljivo da više povjerenja građani imaju u institucije središnje nego lokalne vlasti, te će se prema njima, kao i u području sudstva i zdravstva, više usmjeriti i buduće aktivnosti TIH-a. Političkoj eliti TIH savjetuje usvajanje zakona o sukobu interesa, te donošenje zakona o dostupnosti informacija.
Marija BRNIĆ