ZAGREB — Privremena suspenzija viza za državljane Srbije i Crne Gore izazvala je još jedan sukob između strateških koalicijskih partnera SDP-a i HSS-a — ovaj put iza zatvorenih vrata. Račan je, naime, opet solirao: odluka o ukidanju viza, premda velike političke težine, nije bila razmatrana na sastanku čelnika vladajuće koalicije. U Vladinu protokolu prošla je raspravu na užem kabinetu, ali bez prisutnosti HSS-ova čovjeka potpredsjednika Vlade Ante Simonića koji je bio službeno odsutan. Tomčić se o toj temi, dakle, informirao tek iz medija, jer prethodnih razgovora o viznom režimu nije bilo, izričiti su u HSS-u.

Nakon sukoba na užem kabinetu pred samu sjednicu Vlade, na kojoj se glasovalo o toj odluci, Simonić je ipak glasovao za njezino donošenje. HSS se zadovoljio upozorenjima što bi sve Srbija trebala učiniti ako uistinu želi dobrosusjedske odnose i trajno ukidanje viza.

U ime HSS-a Marijana Petir smatra da je ovo prevažno pitanje da bi se odluka o njemu donijela na brzinu. Za njezino donošenje, po mišljenju HSS-a, potrebna je ravnoteža na obje strane. Ona pritom podsjeća da Srbija i Crna Gora još uvijek nisu potpisale sporazum o povratku ilegalnih imigranata, da još nije riješeno pitanje istočne granice, gdje se još uvijek nalazi srpska vojska, a Hrvatska još uvijek ne može na svoj teritorij, primjerice na Šarengradsku adu pred Vukovarom. Za HSS je važno i pitanje povratka otuđene dokumentacije za vrijeme Domovinskog rata, te posebice identifikacija i povrat posmrtnih ostataka osoba koje su stradale u vrijeme agresije u Domovinskom ratu, a koje hrvatska strana još uvijek traži.

Za HSS nisu bili dovoljno uvjerljivi argumenti zagovornika ukidanja viza po principu reciprociteta, jer je srpska strana ukinula vize državljanima Hrvatske, a ni argument da međunarodna zajednica od Hrvatske traži ukidanje viza. No, kako je riječ o privremenoj odluci, HSS nije želio dizati tenzije nego je upozorio na otvorena pitanja i zatražio da se ona što prije riješe, napominje u ime HSS-a Marijana Petir.

U svjetlu sukoba oko viznog režima, ne čudi da je upravo iz kruga SDP-a "puštena" informacija o "čišćenju" Obiteljskog zakona od izjednačavanja zajednice žene i muškarca od zajednica osoba istog spola kako je to HSS i tražio. Razlog neuobičajeno brzom informiranju javnosti o novinama u konačnom prijedlogu toga zakona, očito nije bio samo posjet Pape Hrvatskoj, nego i smirivanje napetosti između strateških partnera u vladajućoj koaliciji.

O. RAMLJAK