ZAGREB – Europski parlament usvojio je smjernice za solunski summit gdje će se 21. lipnja sastati čelnici zemalja članica EU-a i zemalja obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja (Albanija, BiH, Hrvatska, Makedonija i SiCG) u kojima se Hrvatska poziva da nastavi suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu te poduzme konkretne korake i ispuni kopenhaške kriterije.

Parlament je istovremeno pozvao i preostale članice Unije da ratificiraju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji će stupiti na snagu kada bude ratificiran u parlamentima svih zemalja članica EU-a, Hrvatskom saboru i Europskom parlamentu. Uz Grčku koja je to učinila u četvrtak, do sada je SSP ratificirao Europski parlament, Hrvatska, Austrija, Danska, Irska, Francuska, Njemačka, Španjolska, Švedska te Nizozemska s tim da Nizozemska o tome nije obavijestila Europsku komisiju, tako da proces ratifikacije tehnički nije dovršen. Postupak ratifikacije u proceduri je u Luxemburgu i Belgiji dok je Velika Britanija prošle godine, obrazlažući da Hrvatska ne surađuje s Haškim tribunalom, do daljnjeg suspendirala ratifikaciju SSP-a. Slične signale neslužbenim kanalima poslala je i Italija. Pojedine članice EU-a, istaknuo je prošlog tjedna predsjednik saborskog odbora za vanjsku politiku Zdravko Tomac, jasno su rekle kako će pričekati dolazak novih optužnica iz Haaga i reakciju hrvatske Vlade prije nego ratificiraju SSP.

Ono s čime je Hrvatska posebno zadovoljna isticanje je individualnog pristupa i potreba izrade preciznih godišnjih planova za svaku zemlju na njezinu putu približavanja. Ono što Hrvatska očekuje od summita, a što u smjernicama Europskog parlamenta nije navedeno, odgovor je na pitanje kako će Unija podržati reforme. Kako je za naš list nedavno kazao ministar europskih integracija Neven Mimica, »EU treba jasno reći čime će podržati reforme na koje su se zemlje obvezale, a to je čitav niz financijskih, tehničkih i stručnih oblika pomoći«.

V. CVOK