Vjesnik: 09. 06. 2003.
Europski sud: Hrvatski građani nisu posve zaštićeni od predugih suđen
jaU Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu navodi se da sud odlučuje o naknadi zbog nerazumno dugog suđenja samo kad su procesi u tijeku / Predsjednik Ustavnog suda Smiljko Sokol rekao je da će se najkasnije idući tjedan sud očitovati o tome treba li mijenjati sudsku praksu ili čekati izmjene Ustavnog zakona
ZAGREB, 8. lipnja - Europski sud za ljudska prava utvrdio je da u hrvatskom pravnom sustavu nema učinkovitog sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku nakon pravomoćno okončanih parnica.
Sud u Strasbourgu zaključio je to rješavajući tužbu Draška Šoća protiv Hrvatske. Dio njegova zahtjeva koji se odnosi na parnice u tijeku sud je odbio jer nije iscrpljen pravni put u Hrvatskoj. Ocijenjeno je, naime, da u slučajevima kad su parnice u tijeku, postoji mogućnost učinkovite zaštite od nerazumno dugog suđenja pred hrvatskim Ustavnim sudom, ali takve zaštite nema u slučajevima kad su parnice pravomoćno okončane.
Šoću je Europski sud za ljudska prava dosudio naknadu od 500 eura za sudske troškove, no za štetu koju je navodno trpio zbog dugotrajnosti čak pet parnica nije dobio ništa jer sud smatra da je dovoljna naknada što je utvrđeno kršenje prava.
Sud je prihvatio dio Šoćeve tužbe koji se odnosi na dvije parnice dovršene lani pravomoćnom odlukom, pokrenute pred Općinskim sudom u Dubrovniku 1994. radi neispunjavanja ugovora o doživotnom uzdržavanju, te pred Općinskim sudom u Zagrebu 1997. radi naknade štete. Šoć je izgubio te parnice.
Europski sud utvrdio je da u ta dva slučaja nije bilo povrede prava na pravično suđenje zbog nerazumnog trajanja postupka, odnosno Konvencije o zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda.
No, sud je presudio da je u oba okončana postupka prekršen članak Konvencije po kojem svatko ima pravo na djelotvorno pravno sredstvo pred domaćim državnim tijelom ako su mu prekršena prava i slobode iz Konvencije.
Odredbu iz Ustavnog zakona o Ustavnom sud prema kojoj se odlučuje o nerazumno dugom suđenju samo kad su ona još u tijeku, Europski sud za ljudska prava ne smatra djelotvornom zaštitom od predugih procesa u slučaju kad su pravomoćno okončani.
Ustavni sud dosad je kao neosnovane odbacio sve tužbe zbog kršenja prava na pravično suđenje podnesene nakon okončanog postupka.
Dio ustavnopravnih stručnjaka smatra da bi to trebalo ispraviti izmjenom Ustavnog zakona, dok drugi drže kako nije racionalno nakon svake presude Europskog suda mijenjati zakone, osobito ne u ovom slučaju. Ti stručnjaci smatraju da bi se i na temelju šire interpretacije sporne odredbe Ustavnoga zakona o Ustavnom sudu moglo utvrditi kršenje prava na pravično suđenje i dosuditi novčanu naknadu i kad je postupak dovršen, ako je riječ o drastičnom primjeru nedjelotvornosti suda i trajanja suđenja.
Predsjednik Ustavnog suda Smiljko Sokol rekao je Hini da će najkasnije idući tjedan sud zauzeti stajalište treba li mijenjati sudsku praksu ili čekati izmjene Ustavnog zakona.
Sud u Strasbourgu proglasio se nenadležnim za ostale tri nedovršene parnice koje je Šoć pokrenuo pred Općinskim sudom u Zagrebu 1994. radi isplate duga, pred Općinskim sudom u Dubrovniku 1997. radi utvrđivanja vlasništva i iste godine pred Općinskim sudom u Samoboru radi isplate duga. (Hina)