Novi list: 13. 06. 2003.
PREGOVORI O NEIZRUČIVANJU AMERIČKIH GRAĐANA
Hrvatska odbila potpisati sporazum sa SAD-om
Do kraja godine neupitna američka sredstva za vojnu pomoć Hrvatskoj
ZAGREB – Nećemo potpisati sporazum kakav su predložile Sjedinjene Američke Države, kazao je jučer nakon sastanka delegacija dviju zemalja zamjenik ministra vanjskih poslova i voditelj hrvatske delegacije Ivan Šimonović, kojem je u pregovorima pomagao i zamjenik ministrixce obrane Zlatko Gareljić. Hrvatsko i američko izaslanstvo, koje je predvodila veleposlanica Marisa Lino, viša dužn
osnica State Departmenta, te američki veleposlanik Lawrance Rossin pregovarali su oko američkog zahtjeva za potpisivanje sporazuma o neizručivanju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu. Iako je hrvatska strana zahtjev odbila, Šimonović je pregovore ocijenio konstruktivnima i uspješnima, čak i iznad očekivanja koje je imala hrvatska strana.»Izrazili smo dobru volju za približavanjem stavova dviju zemalja unutar manevarskog prostora kojeg Hrvatska ima. Sporazum koji su SAD predložile izvan je tog manevarskog prostora. Međutim, postoje drugi bilateralni sporazumi koji se mogu interpretirati kao osnova da se pripadnici američkih snaga izručuju SAD-u, a koji su u skladu sa Statutom Međunarodnog kaznenog suda i sa smjernicama Europske unije«, objasnio
je Šimonović mogućnost kompromisnog dogovora sa SAD-om.Ni centa ne gubimo
Što se tiče američke pomoći hrvatskim vojnim snagama, a koja je, u visini od 19 milijuna dolara, bila upitna zbog hrvatskog odbijanja potpisivanja sporazuma sa SAD-om, ona ipak do kraja tekuće godine neće prestati stizati. Naime, zaključeno je da kongresni zakon, po kojem se uskraćuje vojna pomoć zemljama koje odbiju potpisati sporazum sa SAD-om o MKS-u, ne vrijedi retroaktivno. »Nećemo izgubiti ni centa«, jasno je poručio Šimonović. Ipak, ako se do kraja godine ne postigne dogovor sa SAD-om, teško da će Hrvatska moći očekivati pomoć za 2004. godinu.
Šimonović je istaknuo kako su obije strane iskazale razumijevanje za međusobne pozicije. Hrvatska je politički i pravno između čekića i nakovnja, između smjernica Europske unije koje idu za tim da se poštuje Međunarodni kazneni sud i američkog zahtjeva za izuzećem njihovih građana od haške jurisdikcije.
Slonovi i trava
Domaću poziciju otežava i nužnost bezuvjetne suradnje s Tribunalom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, te pravna nužnost poštivanja Statuta MKS-a, čiji je Hrvatska potpisnik. S druge strane, i Hrvatska uvažava činjenicu da SAD želi zaštititi pripadnike svojih snaga koji se nalaze na kriznim žarištima u svijetu od m
ogućih zlouporaba putem MKS-a. Šimonović je izrazio nadu da će u predstojećem vremenu doći do približavanja stavova Europe i SAD-a, što bi itekako olakšalo poziciju Hrvatske. »Kad se slonovi tuku, strada zelena trava«, poetično je situaciju u kojoj se nalaze manje zemlje opisao Šimonović, no kazao je i kako je Hrvatska »kroz ovaj razgovor dobila vremena«.Kako je kazao zamjenik ministra vanjskih poslova, razgovor s američkom delegacijom bio je toliko otvoren da im je on u svoje osobno ime poručio kako b
i bilo bolje da su SAD ratificirale Statut MKS-a, te postali strankom Rimskog statuta i tako dopunili svoju aktivnost na zaštiti ljudskih prava u svijetu.Jasmin KLARIĆ