U Banskim dvorima se bez nervoze prati medijski eksponirane poteze predsjednika Mesića u slučaju Gotovina. Nasuprot Mesićevu lobiranju za Gotovininu obranu sa slobode, te najavi da će primiti generala bez spominjanja obveze prema važećem nalogu za njegovo uhićenje, Vlada ustrajava u ponavljanju ocjene da se optužnica neće moći mijenjati prije nego Gotovina dođe u Haag. Štoviše, Vlada upozorava da je i dalje dužna postupati prema odlukama Haaškog suda sukladno zakonu i međunarodnim obvezama.

Oprečne pozicije Pantovčaka i Markova trga ne treba, međutim, tumačiti kao solističke akcije dvaju centara državne vlasti, dakle, kao aktivnosti koje nisu međusobno usklađene. Različite pozicije proizlaze iz različitih obveza: Vlada je Ustavnim zakonom o suradnji s Haaškim sudom ograničena u svom djelovanju, dok predsjednik Mesić nema te odgovornosti, jer ga zakon na to ne obvezuje. Nosilac suradnje je, prema zakonu, Vlada, a na njoj je kao izvršnoj vlasti i obveza postupanja po nalozima Haaškog suda.

Znali su to i suradnici generala Gotovine koji su se obratili predsjedniku Mesiću, a uz to su računali i na Predsjednikove dobre veze i status u haaškom krugu, znajući da je Vladin prvi čovjek za suradnju s Haagom Goran Granić odavno zaoštrio odnose s glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte.

Na takvu podjelu uloga upućuje i dostava najnovijih dokumenata u slučaju Gotovina s Pantovčaka u Granićev ured, premda se predsjednik Mesić ranije nije libio i direktne podjele dokumenata. Uz to, Mesić i Račan su se i osobno susreli od početka "akcije Gotovina", što upućuje da su međusobno razmijenili informacije i stavove.

Svakim danom je stoga sve manje šumova na vezi Pantovčak — Banski dvori. Mesićev zadatak ostaje lobiranje u haaškim krugovima za iskazivanje dobre volje nakon dragovoljne ili dogovorene predaje generala Gotovine Haaškom sudu, koja je nakon njegova dvogodišnjeg bijega i te kako potrebna. Mesić se, doduše, u toj priči osobno izlaže, ali nema što izgubiti. Naprotiv, na domaćoj političkoj sceni može samo dobiti kao zagovornik maksimalne državne potpore generalu Gotovini u pokušaju da konačno raščisti svoj odnos s Haaškim sudom. Analitičari prosuđuju da manevarskog prostora za takav rasplet ipak ima, a on će u dobroj mjeri ovisiti o ponašanju samoga generala Gotovine u daljnjoj fazi raspleta.

Paralelno, Vlada putem svojih službi nastoji osnažiti argumente s kojima je od početka osporavala optužnicu protiv generala Gotovine. No, takvi potezi su to snažniji što su manje u javnom optjecaju.

Svi zagovornici postizanja konačnog raspleta u ovom slučaju računaju da Haaški tribunal ne može zanemariti činjenicu da dokazi samog haaškog tužiteljstva u suđenju Miloševiću potiru navode iz optužnice protiv Gotovine. Miloševiću su haaški tužitelji i svjedoci već dokazali da je planirao, koordinirao i naoružavao one koji su provodili agresiju i etničko čišćenje u Hrvatskoj. Ako je tako, zapovjedništvo u Oluji može biti samo legitimna vojna akcija. Optužnica protiv Gotovine se, naime, temelji isključivo na zapovjednoj odgovornosti, a ne daje ni naznake izravne povezanosti generala Gotovine s pojedinim zločinom.

Javne i tajne činjenice govore da su se poklopili interesi svih sudionika u sadašnjoj fazi slučaja Gotovina kako bi se konačno dokazala istina. Pri tome, naravno, svi nastoje dobiti pokoji politički poen; Vlada samozatajnošću, Mesić ulogom spasioca, a sponzori kritikom jednih ili drugih. Pred svima je, međutim, ozbiljan zajednički zadatak kako uvjeriti Haaško tužiteljstvo da s pomnjom još jednom "pročešlja" dokumentaciju s kojom odavno raspolaže, te u ime istine i pravde revidira optužnicu zanemarujući animozitet koji po naravi stvari izaziva dvogodišnji bijeg generala Gotovine.

U tom kontekstu predsjednik Mesić mora uvjeriti haaške sugovornike da je Gotovina žrtva okolnosti, odnosno da su istina i pravda mjerilo autoriteta i snage Haaškog tribunala, koji taj animozitet mora otkloniti.

Olga RAMLJAK

Novih je samo pet dokumenata. Dio njih se odnosi na organiziranje odlaska građana srpske nacionalnosti pred akciju Oluja i svojim sadržajem dopunjuju već dostavljene dokumente Haaškom tužiteljstvu. Ti novi dokumenti odnose se na radnje krajinskih vlasti na općinskim razinama vezanim za organiziranje odlaska stanovnika. Riječ je o nižoj razini dokumenata, pronađenih nakon Oluje, koji su pisani na srpskom jeziku, ćiriličnim pismom.

Nakon uvida u dostavljenu dokumentaciju, Vladin Ured za suradnju s Haaškim sudom skratio je rok dostave Haaškom tribunalu, uobičajenim zakonom propisanim putem, te dokumentacije.

Ostala dokumentacija dostavljena iz Mesićeva ureda odnosi se na naredbe generala Gotovine kojima se iniciraju stegovni i drugi postupci protiv pripadnika Hrvatske vojske zbog disciplinskih prekršaja. Među tim naredbama nema onih koje bi se odnosile na kažnjavanje ili prijavljivanje podčinjenih za izvršavanje težih kaznenih djela ili ratnih zločina. Imajući u vidu da je moguće da postoje i takve naredbe generala Gotovine, Vlada je već zatražila od nadležnih hrvatskih institucija i službi da takvu dokumentaciju, ako ona postoji, najžurnije pribave kako bi se mogla proslijediti Haaškom tužiteljstvu.

Iz Banskih dvora još jednom su pozitivno ocijenjeni napori predsjednika Mesića na uklanjanju barijera da general Gotovina pristupi Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu. Opetovano se ističe da politizacija optužnice i politički sponzori nanose veliku štetu i generalu Gotovini i hrvatskoj državi. Vlada stoga podsjeća da je od podizanja optužnice stalno inzistirala na pravnom aspektu optužnice, poštovanju odluka Haaškog suda, te inzistirala na prikupljanju relevantnih dokaza za istinu o Domovinskom ratu i akciji Oluja, odnosno na prikupljanju dokaza koji bi iz optužnice uklonili neprihvatljive optužbe o organiziranom etničkom čišćenju.

U Vladinu Uredu za suradnju s Haaškim sudom ne očekuju očitovanje Haaškog Tribunala o dostavi novog paketa dokumenata prije utorka 17. lipnja, a tome će vjerojatno prethoditi očitovanje na pismo predsjednika Mesića haaškoj tužiteljici gospođi Del Ponte.

U očekivanju daljnjeg raspleta Vlada još jednom ističe da se istina o ulozi generala Gotovine u akciji Oluja može utvrditi i obraniti samo na sudu u skladu sa Statutom i pravilima te hrvatskim zakonima. Do tada Vlada ne želi spekulirati o mogućim odlukama tog suda, ali izražava nadu da će inicijativa predsjednika Mesića pomoći generalu Gotovini u odluci da pristupi Sudu te da se oslobodi sponzora koji su njega i Hrvatsku doveli u položaj taoca.

Olga RAMLJAK

- Razmotrit ćemo svaki element pisma i dati na njega opširan odgovor — kazala je Hartmann. Ona nije željela prejudicirati kakav će biti odgovor na prijedloge sadržane u pismu, već je kazala da će Tužiteljstvo "dati prioritet odgovoru predsjedniku Mesiću u skladu s ranije isticanim načelima".(H)