Vjesnik: 24. i 25. 06. 2003.
Luku Džanka umirovio je predsjednik Tuđman 1996.
Džanko je umirovljen nakon zapovijedanja u »Bljesku« i »Oluji« / Javno je govorio o švercu drogom, oružjem, ratnim zločinima, zapovjedima za rušenje kuća... / Je li on bio Gotovinin zamjenik u HV-ovim akcijama u BiH nakon »Oluje«?
ZAGREB, 23. lipnja - Umirovljeni general Luka Džanko novi je osumnjičenik Haaškog suda. Potvrdio je to ovih dana novinarima njegov odvjetnik iz Splita Neno Boban. Boban kaže da je, prema njegovim informacijama, general Džanko u statusu osumnjičenika od 18. lipnja 2003. te da će razgovor s haaškim istražiteljima biti organiziran već u srpnju u Zagrebu.
Njegov je odvjetnik potvrdio da haaški istražitelji sumnjiče generala Džanka za »događaje na južnom bojištu u širem smislu riječi, što uključuje i događaje na teritoriju Bosne i Hercegovine«.
Boban je odlučan u uvjerenju da će se status njegova klijenta, odmah nakon prvog razgovora s istražiteljima, promijeniti iz osumnjičeničkog u status svjedoka. Sam umirovljeni general Luka Džanko zasad ne želi razgovarati s novinarima te se povukao u obiteljsku kuću na Lastovu.
Džanka je umirovio predsjednik Franjo Tuđman još 1996., a Džanko je izjavio da nikad nije doznao razlog, nego samo da je to bila »izričita odluka ministra Šuška«.
General Džanko je za vrijeme akcije »Bljesak« zapovijedao Zbornim područjem Bjelovar i njegove su postrojbe oslobodile Okučane. U »Oluji« je zapovijedao operativnim pravcem Hrvatska Kostajnica u sektoru Sjever, koji je bio u zoni odgovornosti generala Petra Stipetića.
Kada je 12 generala HV-a 2000. javnim pismom zatražilo zaštitu digniteta Domovinskog rata, general Luka Džanko se ogradio od njihova čina. »Sramota je što među tim generalima ima i onih koji su se u ratu obogatili. Ima i onih koji su preforsirani u činovima, a nemaju potrebno obrazovanje... Iznenadilo me da je general Gotovina potpisao to pismo. U ratu sam bio njegov zamjenik, i u mnogo sam navrata zaključio da je isključivo vojnik te da ga politika ne zanima«, rekao je tada Džanko.
General Džanko se osvrnuo i na kriminal u HV-u: »Trebat će progovoriti o mnogo stvari, koje nova vlast još nije načela: oklijevanju kada se pristupalo HV-u, o dezertiranju iz rata, ratnoj pljački, pojedinačnim ratnim zločinima, zapovijedanju da se ruši i po stotinu kuća, pojedinačnim slučajevima šverca drogom, oružjem, zamjene valuta i novca, itd. Činjenica je, naime, da svi potpisnici pisma nisu samo ratnim zaslugama dospjeli u herojske visine«.
Novinari su ga upitali i o njegovoj eventualnoj odgovornosti za ratne zločine u akciji »Bljesak«: »U mojoj zoni odgovornosti, na potezu Nova Gradiška - Okučani, nisu počinjeni ratni zločini. Sabirni centri za ratne zarobljenike u Bjelovaru također su bili moja nadležnost. Za taj dio jamčim da nije bilo ratnih zločina. Strogo sam se držao međunarodnog ratnog prava. Iz Pakraca je u Bjelovar dovedena cijela bojna zarobljenika. Osobno sam ih obišao, sve ih popisao,
i svi su dali izjave - sve te dokumente posjedujem. Uvijek kažem: "Sa zadovoljstvom bih u Haag. Ali ja bih išao kao svjedok. Ničeg se ne bojim"«.Prema tvrdnji odvjetnika Bobana, Haaški sud se u »slučaju Džanko« zanima za »događaje na južnom bojištu, u širem smislu riječi, što uključuje i područje BiH«.
Na koje razdoblje i koje događaje bi se mogao odnositi interes haaških istražitelja, pokušat ćemo rekonstruirati iz generalove biografije.
Luka Džanko je zapovijedao na južnom bojištu koncem 1991. i početkom 1992. Za svoj najveći vojnički uspjeh istaknuo je obranu visoravni Stolovi na početku rata, jer je time obranjena delta Neretve. Uz generala Gotovinu bio je za vrijeme akcije »Maslenica« 1993., a bio je i zapovjednik pontonskog mosta na Masleničkom ždril
u.Kako je sam izjavio, bio je i zamjenik generala Gotovine. Odnosi li se to na akciju »Maslenica« ili na HV-ovo djelovanje u BiH nakon »Oluje«, o čemu je govorio general Gotovina nedavno u tjedniku Nacional, najvjerojatnije će razjasniti sam general Džanko.Džankov odvjetnik Neno Boban zatražio je od hrvatskih vlasti podršku kakvu imaju ostali hrvatski generali koje sumnjiči Haaški sud.
Željko Peratović