BRUXELLES/HAAG, 25. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice) - Bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith posvjedočio je u srijedu u Haagu da u akciji »Oluja« nije bilo etničkog čišćenja, nego pojedinačnih povreda ljudskih prava.

»Svi su pokušaji mirnog rješenja u Hrvatskoj propadali, jer se Milošević nije slagao«, uvjeren je svjedok. Svoju je politiku Milošević provodio putem osoba u vlasti, dovedenih na vrh njegovom intervencijom. Galbraithova je ilustracija teze zanimljiva: Milan Martić »policajac suženih intelektualnih sposobnosti« postao je liderom krivotvorenim izborima. Bivšem je američkom veleposlaniku najkooperativnija osoba bio Milan Babić. Babić je plan Z-4 čak proglasio »preambicioznim«, jer je Srbima nudio preveliku autonomiju, a to je značilo, među ostalim, i gubitak hrvatskih mirovina.

Galbraith je opisao sastanak o planu - Martić je dokument čak odbio uzeti u ruke. Miloševiću se nije dalo sastančiti na tu temu, za razliku od Franje Tuđmana. Svjedok je ispričao dijalog u Daytonu. Kada se povela riječ o reintegraciji istočne Slavonije, Milošević je bio tvrd, nije htio ništa bez referenduma tamošnjeg (etnički pročišćenog) stanovništva. Tuđman je odbio ideju, na što je Milošević reagirao: »Franjo, ti jesi dobar čovjek ali si pod utjecajem generala«. »To nije istina«, navodno je naglo reagirao ministar obrane Gojko Šušak da bi ga Milošević elegantno, sarkastično srezao riječima: »Što si ti, Gojko, general?«. Referendum nije održan, Milošević se složio s reintegracijom.

Za Tuđmana je Galbraith rekao da je »bio efikasna osoba koja je znala što hoće i kamo želi odvesti Hrvatsku ali i nacionalist sa stavovima iz 19. stoljeća i bez ikakva razumijevanja ljudskih prava«. Ljudska su prava bila okosnicom i uvjetom kvalitete veza Washingtona i službenog Zagreba, posvjedočit će bivši veleposlanik. Kada je Washington spoznao da će Hrvatska krenuti u operaciju »Oluja«, nije bio ni za ni protiv akcije, »samo sam upozorio Tuđmana i Šarinića da ćemo ih držati odgovornima ako stradaju civili te da će kršenje ljudskih prava polučiti devastirajuće posljedice po odnose između SAD-a i Hrvatske«. Galbraith smatra da je pad Srebrenice ubrzao odluku o ulasku u vojnu akciju, operacija je inicijalno zamišljena za prosinac, o čemu je Washington bio informiran, no pad Srebrenice, odbacivanje plana Z-4 i napadi u »Bihaćkom džepu« s procjenama da bi se mogla ponoviti Srebrenica u Bihaću a broj stradalih iznositi oko 40.000, faktori su koji su odlučili u korist ranije, kolovoške akcije, obrazložio je svjedok. Svjedočenje Petera Galbraitha nastavlja se protuispitivanjem.