WASHINGTON - Prvi sastanak na vrhu Europske unije i SAD-a nakon iračkoga rata, koji je dvije obale Atlantika ostavio na suprotstavljenim stranama, održao se jučer u Washingtonu. Europski trojac - predsjednici Europskoga vijeća i Europskoga povjerenstva (EC), Kostas Simitis i Romano Prodi, te visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU Javier Solana - nije, međutim, u svojim razgovorima s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom previše vremena trošio na stanje u Iraku. Europska je unija, naime, željela ostaviti u pozadini ono što Bruxelles dijeli od Washingtona, te iskoristiti jučerašnju priliku da poboljša prekoatlantsku suradnju u rješavanju izraelsko-palestinskoga sukoba i u borbi protiv terorizma i širenja oružja za masovno uništavanje.

Potonje bi trebali poboljšati jučer potpisani sporazumi o izručivanju i o uzajamnoj pravnoj pomoći. Time će se smanjiti birokracija i ubrzati postupak rješavanja zahtjeva za izručenje osumnjičenika za terorizam ili organizirani zločin, te proširiti popis zločina čije počinitelje treba izručiti. Istražitelji će, pak, na objema stranama Atlantika, u potrazi za zločincima, imati pristup bankama osobnih podataka.

Pregovori o tim sporazumima bili su dugi i naporni jer Unija nije pristajala na to da SAD-u izruči osobe koje bi tamo mogle biti smaknute. Sporazum je konačno omogućilo popuštanje Washingtona, pa oni kojima u SAD-u prijeti smrtna kazna neće biti izručeni Sjedinjenim Državama. Unija se izborila i za to da pojedine države, u skladu s postojećim dvostranim sporazumima, mogu Amerikancima ograničiti dostupnost osobnih podataka.

SAD je zahtijevao od EU da Hamas stavi na popis terorističkih organizacija. Unija je, međutim, u izjavi s prošlotjednoga summita na Halkidiki pristala samo na "hitno ispitivanje mogućnost širega djelovanja protiv financiranja Hamasa".

S. de Prato